Croatian - Chapter 51 - Adh-Dhariyat

Tako Mi onih koji rasijavaju vijanjem

Pa onih koji teret nose

Te onih koji raspodjeljuju naredbom

Uistinu, ono cime vam se prijeti, Istina je

I doista, Sud ce se zbiti

Tako Mi neba punog putanja

Uistinu, vi ste u govoru razliciti

Okrece se od njega ko je odvracen

Prokleti bili lazljivci

Oni koji su u gamretu nemarni

Pitaju: “Kad ce Dan sudnji?”

Onog dana kad oni budu na vatri muceni

“Iskusite fitneluk svoj. Ovo je ono sta ste pozurivali.”

Uistinu, bogobojazni ce u bascama i izvorima biti

Uzimace ono sta im da Gospodar njihov. Uistinu, oni su prije toga bili dobrocinitelji

Malo je bilo sto su od noci spavali

I ranim zorama oni su oprost trazili

I u imecima njihovim za prosjaka i lisenog dio je bio

A na Zemlji su znaci za uvjerene

I u dusama vasim. Pa zar ne vidite

I na nebu je opskrba vasa i ono sta vam se obecava

Pa tako mi Gospodara neba i Zemlje, doista je to Istina, kao sto vi govorite

Da li ti je stiglo kazivanje o gostima Ibrahimovim casnim

Kad uđose k njemu, pa rekose: “Selam!” Rece: “Selam, ljudi neznani.”

Tad se izmace do porodice svoje, te donese tele debelo

Pa im ga primace. Rece: “Zar necete jesti?”

Tad osjeti od njih strah. Rekose: “Ne boj se!” I obradovase ga djecakom ucenim

Tad priđe zena njegova u galami, pa udari lice svoje i rece: “Starica, nerotkinja!”

Rekose: “Tako! Rekao Gospodar tvoj. Uistinu, On, On je Mudri, Znalac.”

Rece: “Pa sta je posao vas, o izaslanici?”

Rekose: “Uistinu, mi smo poslani narodu zlocinaca

Da na njih spustimo kamenje glineno

Kod Gospodara tvog oznaceno za razuzdane.”

Pa izvedosmo onog ko je u njemu bio od vjernika

Ta nismo u njemu nasli, osim kucu muslimana

I ostavismo u njemu znak za one koji se plase kazne bolne

I u Musau, kad ga poslasmo faraonu sa autoritetom jasnim

Pa se odvratio s osloncem svojim, i rekao: “Carobnjak ili luđak!”

Pa smo dograbili njega i vojske njegove, te ih bacili u more, a on je bio prijekora vrijedan

I u Adu, kad na njih poslasmo vjetar jalovi

Nije postedio nista sto je dohvatio, a da ga nije ucinio kao truhlez

I u Semudu, kad im je receno: “Uzivajte neko vrijeme!”

Pa su se oglusili o naredbu Gospodara svog, te ih je udario grom, a oni su gledali

Tad nikako nisu mogli ustati, niti se odbraniti

I narodu Nuhovom od ranije. Uistinu, oni su bili narod grjesnika

A nebo - sazdali smo ga energijama - i uistinu, Mi smo Siritelji

A Zemlju - rasirili smo je - pa divni su Oni koji su prostrli

I od svake stvari stvorili smo par, da biste se vi poucili

“Zato bjezite k Allahu; uistinu, ja sam vam od Njega opominjac jasni

I ne stavljajte uz Allaha boga drugog. Uistinu, ja sam vam od Njega opominjac jasni.”

Isto tako, nije dosao onima prije njih nijedan poslanik, a da nisu rekli: “Carobnjak” ili “Luđak!”

Zar su to oporucivali jedni drugima? Naprotiv, oni su bili narod prekrsitelja

Pa okreni se od njih, ta neces ti biti prekoren

I opominji, pa uistinu ce opomena koristiti vjernicima

A stvorio sam ljude i dzinne jedino da Me obozavaju

Ne zelim od njih nikakvu opskrbu, niti zelim da Me hrane

Uistinu! Allah! On je Opskrbljivac, Posjednik energije, Jaki

Pa uistinu, oni koji cine zulm, imace udio slican udjelu drugova njihovih. Zato neka Me ne pozuruju

Pa tesko onima koji ne vjeruju, od Dana njihovog kojim im se prijeti