Back to Languages

    Fulah - Chapter 12

    Translation by Rowad Translation Center And Islamhouse

    Verse 1

    Alif, laam, raa. Ɗen ko Aayeeje Deftere ɓanngunde nden

    Verse 2

    Menen Men jippiniriinde janngeteende [e ɗemngal] Aarabu, belajo'o, on haqqilay

    Verse 3

    Menen Meɗen fillano maa ko ɓuri moƴƴude e fillayee, e kon ko Men wahayini e maaɗa ndee Alqur'aanaare, hay si woniino ado mayre, ko a jeyaaɗo e welsindiiɓe ɓen

    Verse 4

    Tuma nde Yuusufu maakannoo ben makko: "Ko onon yo baaba'en, mi yi'ii [e koyɗol] koode sappo e go'o, naange ngen kadi e lewru ndun; mi yi'ii ɗin no sujjana lam

    Verse 5

    [Ben makko] maaki: "Ko an yo ɓinngel am, wata a fillano musiɗɓe maa ɓen koyɗol maa ngol sakko ɓe fewjane feere; pellet seytaane ko gañoAade ɓannguɗo

    Verse 6

    Ko wano nii Joomi maa suɓoray maa, O anndine firo koyɗi, O timmina neema Makko on e maaɗa e ɓeynguure Yaaquuba nden, wano O timminirnoo mo e baabiraaɓe maa ɓen ɗiɗo: Ibraahiima e ishaaqa. Pellet Joomi maa ko Annduɗo Ñeeñuɗo

    Verse 7

    Gomɗii wonii e Yuusufa e musiɗɓe makko ɓen, taskuyeeji wonannde lanndotooɓe ɓen

    Verse 8

    tuma nde ɓe wi'unoo: "Pellet ko Yuusufa e neene-gooto mun on ɓuraa yiɗeede ka ben-men dii enen, enen le ko en jamaa ɗuuɗuɓe. Pellet ben-men wonii e majjere ɓanngunde

    Verse 9

    Waree Yuusufa maa feroɗon mo e leydi; yeeso ben mon ngon heeranoo on, wonton ɓaawo ɗum yimɓe moƴƴuɓe

    Verse 10

    Gooto e maɓɓe wi'i: "Wata on waru Yuusufa, weddee mo ka niɓe woyndu yoga e seteeɓe hoccay mo, si on laatike gllooɓe

    Verse 11

    Ɓe wi'i: "Ko an yo ben amen, ko heɓu-maa a hoolotaako men e fii Yuusufa? Menen le ko men laaɓamɓe mo reedu

    Verse 12

    Accitidu-mo e amen o ñaama, o fija. Menen ko men reenooɓe mo

    Verse 13

    O maaki: "Min no suninay lam nde yahdoton e makko; miɗo huli nde boyeeru ndu ñaamata-mo ka welsindi-ɗon e makko

    Verse 14

    Ɓe wi'i: "Pellet si saafaandu ñaamii mo e hoore ko men jamaa ɗuuɗuɓe, haray ko men hayruɓe

    Verse 15

    Nde ɓe yahdunoo e makko, ɓe fottani ukkugol mo ka niɓe woyndu, Men wahayini e makko: "Ma a yeetitoyo ɓe ɗee kuuɗe maɓɓe hara ɓe so'aa anndude

    Verse 16

    Ɓe arti ka ben maɓɓe kiikiiɗe hiɓe woya

    Verse 17

    Ɓe wi'i: "Ko an yo baaben amen, menen men yehii meɗen adondira, men acci Yuusufa ka kaake amen saafaandu ndun ñaami mo. A hoolotaako men non, hay si men wonii goonguɓe

    Verse 18

    Ɓe ardi e dolokke makko on hino moddi ƴiiƴam fenaande. O maaki: "Si ko woni, wonkiiji mon ɗin cuɗinanii on fiyaaku. Ko muñal moƴƴal [heddanii lam]! Ko Alla woni wallitorɗo e ko sifotoɗon kon

    Verse 19

    Seteeɓe ari, ɓe nuli ƴoogoowo maɓɓe on, o jippini baagal makko ngal. O wi'i: "Ee wel¨-welo am! E hino paykum!" Ɓe suuɗiri mo keyee maɓɓe. Alla non ko annduɗo ko ɓe gollata kon

    Verse 20

    Ɓe yeeyiri mo coggel famɗungel: dirhamu-woy limotoo-koy. Ɓe woni welsindiiɓe e fii makko

    Verse 21

    Sooduɗo mo on Misra wi'ani ɓeyngu makko: "Teddin jipporde makko. Hino gasa ka o nafa en maa jogitoɗe mo ɓiɗɗo". Ko nii Men hoɗniri Yuusufa ka leydi fii yo Men anndin mo firo koyɗi. Alla ko fooluɗo e fiyaaku Makko on: kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen anndaa

    Verse 22

    Nde o yottinoo sagatalaaku makko, Men okki mo faamu e anndal. Ko wano nii Men yoɓirta moƴƴinooɓe ɓen

    Verse 23

    On [debbo] mo on woni e suudu mun ɗaɓɓiri mo hoore-makko. O soki baafe ɗen o wi'i: "Mi heblanii-mo-ma!" O maaki: "Moolaare Alla! Jeyɗo lam on moƴƴinii weerde am. Si ko woni, tooñooɓe ɓen maletaake

    Verse 24

    Gomɗii [debbo] on himmanii oon. Kanko kadi o himmanayno mo si wanaa o yi'ii hujja Joomi makko on. Ko nii [Men gerdiri] fii yo Men yiltu mo e bone e pankare. Pellet ko o jeyaaɗo e jeyaaɓe amen laɓɓinaaɓe ɓen

    Verse 25

    Ɓe ɗiɗo kala ɓe adondiri ka baafal, o seekiri dolokke oya on ɓaawo. Ɓe tawi moodi makko ka baafal. [debbo] on wi'i: "Ko honɗum woni njoɓdi on faalanaaɗo ɓeynguure maa nden bonki si wanaa yo soke [o leptiree] lepte muusuɗe

    Verse 26

    [Yuusufu] maaki: "Ko kanko ɗaɓɓiri lam hoore-am". Tawanooɗo e yimɓe [debbo] on seeditii: "Si tawii dolokke mum on ko yeeso seekiraa, haray ko [debbo] on goongi, kanko [gorko] on ko jeyaaɗo e fenuɓe ɓen

    Verse 27

    Si tawii non dolokke makko on ka ɓaawo seekiraa, haray [debbo] on fenii, kanko [gorko] on ko o jeyaaɗo goonguɓe ɓen

    Verse 28

    Nde [moodi makko] yi'unoo dolokke on ko ɓaawo seekori, o wi'i: "Ɗum ko jeyaaɗum e pewje mon! Pellet pewje mon ɗen ko haawniiɗe

    Verse 29

    Yuusufa, ɗuurno gaayi e ɗum. An [debbo on], insinano junuubi(bakkaat) maa ɗin; tawde pellet a jeyaama e woopuɓe ɓen

    Verse 30

    Rewɓe ɓen ka saare wi'i: "Debbo laamɗo on ɗaɓɓirii kurkaadu makko ndun hoore-makko! Gomɗii giggol ɓurtirii mo. Menen dey meɗen yi'a oo [debbo] e majjere ɓanngunde

    Verse 31

    Nde o nanunoo pewje maɓɓe ɗen, o nulani ɓe, o hebilani ɓe ngawluuji, o jonni gooto kala e maɓɓe laɓi, o wi'i: "Yaltu e maɓɓe!". Nde ɓe yi'unoo mo, ɓe mawnini mo, ɓe hetti juuɗe maɓɓe ɗen, ɓe wi'i: "Kaawee Alla! Oo wanaa ɓanndinke, oo wonaali si wanaa malaa'ikaajo tedduɗo

    Verse 32

    O wi'i: "Ko oo mo'on felirɗon lam fii mun, gomɗii mi ɗaɓɓirii mo hoore-makko o haɗitii. Si wonii o waɗaali ko mi yamirta mo kon, ma o soke ma o laato jeyaaɗo e hoyɓe ɓen

    Verse 33

    O maaki: "Joomi am, Ko kaso ngon ɓurani lam e ko ɓe noddata lam e mun kon. Si a pottinaani lam pewje maɓɓe ɗen, mi ooñoto e maɓɓe, mi jeyee e majjuɓe ɓen

    Verse 34

    Joomi makko jaabinani mo, O firliti e makko pewje maɓɓe ɗen. Pellet, ko Kanko woni Nanoowo, Annduɗo On

    Verse 35

    Refti feeñani (rewɓe) ɓen ɓaawo nde ɓe yi'i maandeeji ɗin, ma o sok-mbo tigi haa e saa'i

    Verse 36

    Sukaaɓe ɗiɗo naatidi e makko ka kaso. Goɗɗo e maɓɓe wi'i: "Min mi hoyɗii hoore-am miɗo siiwa sanngara". Oya kadi wi': "Min mi hoyɗii hoore-am miɗo ronndii ka hoore-am cobbal, colli no ñaama e maggal". Humpitii men firo ɗin, menen men yi'ii ma jeyaaɗo e moƴƴinooɓe ɓen

    Verse 37

    O maaki: "Ñaametee mo wonaɗon okkoreede on aratah on si wanaa mi humpitay on firo mun ado o arde on. Ɗum mo'on ko jeyeeɗum e ko Joomi am anndini lam. Min mi ɗalii diina yimɓe ɓe gomɗinaa Alla, hara kamɓe e fii laakara ko ɓe yedduɓe

    Verse 38

    Jokku-mi diina baabiraaɓe am ɓen: Ibraahiima e Ishaaqa e Yaaquuba. Haananaa men nde men kafidata e Alla hay e huunde. Ɗum ko jeyaaɗum e ɓural Alla e dow amen e hoore yimɓe ɓen; kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen ɓe yettataa

    Verse 39

    Ko onon yo wondiiɓe am ɗiɗo ka kaso! E ko reweteeɗi sertuɗi ɓuri moƴƴude, kaa ko Alla Gooto Fooluɗo on

    Verse 40

    On alah e rewde gaanin Makko, si wanah inɗe ɗe innuɗon ɗum, onon e baabiraaɓe mon, Alla jippinanaali ɗen hujja. Ñaawoore nden alanah si wanaa Alla. O yamirii wata on rewu si wanaa Kanko. Ko ɗum ɗum woni diina ñiiɓuka kan; kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen ɓe anndaa

    Verse 41

    Ko onon yo wondiiɓe am ɗiɗo ka kaso! Goɗɗo e mo'on yarnay koohoo mun on sanngara; oya on, o fetee, colli ɗin ñaama ka hoore makko. Fiyaaku mo lanndiɗon fii mun on ñaawaama

    Verse 42

    O maakani on mo o sikke daɗay e maɓɓe kamɓe ɗiɗo: "Janto lam ka koohoojo maa on". Seytaane yejjintini mo jantanagol koohoojo makko on. [Yuusufu] ñiiɓiti ka kaso yoga e duuɓi

    Verse 43

    Laamɗo on wi'i: "Min mi yi'ii (e koyɗol) na'i jeeɗiɗi fayɗi, na nyaama fooƴuɗi jeeɗiɗi ɗin, e dukke jeeɗiɗi kecce, e goɗɗi goo yooruɗi. Ko onon yo dental, firtanee lam ngol koyɗol am, si on laatike firtooɓe koyɗi

    Verse 44

    Ɓe wi'i: "Ko jiiɓu-jaaɓu koyɗi ! Men wonaali annduɓe firo koyɗi

    Verse 45

    Daɗuɗo on e ɓeya ɗiɗo miijitii ɓaawo dumunna o wi'i: "Min mi humpitay on firo maggol. Nulee lam

    Verse 46

    Yuusufu, an yo goonguɗo! Yeetii men fii na'i jeeɗiɗi fayɗi, na nyaama fooƴuɗi jeeɗiɗi ɗin, e dukke jeeɗiɗi kecce, e goɗɗi goo yooruɗi, belajo'o mi ruttoo ka yimɓe ɓen, belajo'o, ɓe annday

    Verse 47

    O maaki: "On remay duuɗi jeeɗiɗi jokkondirɗi. Kala ko soñuɗon, accon ɗum ka dukkal(butaali) mun, si wanaa seeɗa e kon ko ñaamoton

    Verse 48

    Refti aroyay ɓaawo ɗum, duuɓi jeeɗiɗi saɗtuɗi, ɗin (duuɓi) no ñaama kon ko marnaɗon ɗi si wanaa seeɗa e ko maroton [fii awdi]

    Verse 49

    Refti aroya ɓaawo ɗum, hitaande, ko e mayre yimɓe ɓen toɓetee, ko e mayre kadi ɓe hamata

    Verse 50

    Laamɗo on wi'i: "Addanee lam on". Nde imminaaɗo on arunoo mo, o maaki: "Rutto ka koohoojo maa on lanndoɗaa mo: Ko woni fiyaaku ɓen rewɓe hettunooɓe juuɗe mun ɗen? Pellet Joomi am ko annduɗo pewje maɓɓe ɗen

    Verse 51

    [Laamɗo on] wi'i: "Ko honɗum wonunoo fiyaaku mon tuma ɗaɓɓirnoɗon Yuusufa hoore-makko?" Ɓe wi'i: "Moolaare Alla! Men anndiraa mo ko boni". Ɓeyngu laamɗo on wi'i: "Jooni goonga kan feeñii. Ko min ɗaɓɓirnoo mo hoore-makko, pellet ko o jeyaaɗo e goonguɓe ɓen

    Verse 52

    Ɗum ko fii yo o anndu wonnde mi janfaaki mo ka wirnii, e wonnde Alla fewnatah pewje janfotooɓe ɓen

    Verse 53

    Mi laɓɓinaa hoore-am, tawde wonkii ko heewuki yamirde bone, si wanah kin ki Joomi am yurmini. Joomi am ko Haforoowo Hinnotooɗo

    Verse 54

    Laamɗo on wi'i: "Addanee lam mo, mi heertinana mo hoore-am". Nde o yewtunoo mo, o wi'i: "An on hannde ka amen, ko a jom-nokku hoolaaɗo

    Verse 55

    O maaki: "Waɗam e hoore-ngaluuji leydi ndin: ko mi reenoowo annduɗo

    Verse 56

    Ko wano nii Men ñimnirani Yuusufa ka leydi, himo jippora e mayri nokku ka o yiɗi. Meɗen heɓnira yurmeende Amen nden on mo Men muuyi, men yeebataa njoɓdi moƴƴinooɓe ɓen

    Verse 57

    Pellet ko njoɓdi laakara ndin ɓuri moƴƴannde ɓen gomɗimɓe ɓe laatii gomɗuɓe

    Verse 58

    Baaba-gootooɓe Yuusufa ɓen ari ɓe naati ka makko. O annditi ɓe, kono kamɓe ɓe paayti mo

    Verse 59

    Tuma nde o hebllannooɓe doŋlle maɓɓe ɗen, o maaki: "Addanee lam musiɗɗo mon baaba-gooto. E on yi'aali miɗo timmina ɓetu ngun, e wonnde ko mi ɓurdo moƴƴude e weernooɓe ɓen

    Verse 60

    Si on addanaali lam mo, haray ɓetu alanaa on ka am ɗoo; wata on ɓado lam kadi

    Verse 61

    Ɓe wi'i: "Men ɗaɓɓiray mo ben makko, menen ko men gollooɓe (ɗum)

    Verse 62

    O maakani gollooɓe makko ɓen: "Waɗee coggeeli(njigguuji) maɓɓe ɗin ka doŋlle maɓɓe: belajo'o ɓe annditay ɗi si ɓe ruttike ka yimɓe maɓɓe ɓen, belajo'o ɓe yiltoto

    Verse 63

    Tuma nde ɓe ruttinoo ka ben maɓɓe, ɓe wi'i: "Ko an yo ben(baaba) amen, men salanaama ɓetu. neldu amen musiɗɗo amen on, men ɓetanee. Ko men reenooɓe mo

    Verse 64

    O maaki: "Hara mi hooloray on e fii makko, si wanaa no mi hoolornoo on non e neene-gooto makko on ko adii? Ko Alla woni moƴƴo reenoowo, ko Kanko ɓuri moƴƴude yurmeteeɓe ɓen

    Verse 65

    Nde ɓe udditunoo doŋlle maɓɓe ɗen, ɓe tawi coggeeli(njigguuji) maɓɓe ɗin ruttaama e maɓɓe. Ɓe wi'i: "Ko an yo ben amen, ko men ɗaɓɓata [kadi]? Ɗii ko coggeeli amen, ɗi ruttaama e amen. Meɗen jiggana yimɓe amen, men reena musiɗɗo amen on, men ɓeydora ɓetu ngelooba; ɗum ko ɓetu newiingu

    Verse 66

    O maaki: "Mi immindintaa(neldatah) mo e mooɗon haa ƴettanon mi ahadi ka Alla, wonnde on artiranay lam mo si wanaa hara on huɓinda". Ɓaawo ɓe ƴettanii mo ahadi maɓɓe ndin, o maaki: "Alla e dow ko wowluɗen kon, ko O deeno

    Verse 67

    O maaki: "Ko onon yo ɓiɗɓe am, wata on naatiroy e damal gootal, naatiree e dame seertuɗe. Mi dun-cantaa on e (muyɗe) Alla hay e huunde. Ñaawoore alanaa si wanaa Alla: Ko e Makko mi fawii, ko e makko kadi, yo fawo fawotooɓe ɓen

    Verse 68

    Nde ɓe naatirnoo nokku ka ben maɓɓe yamirnoo ɓe ɗon, ɗum wonaano no duncana ɓe [ko iwri] ka Alla si wanaa haaju wonunooɗo e fittaandu Yaaquuba mo o gasini. Kanko on, ko o jom-ganndal ngal Men anndini mo. Kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen ɓe anndaa

    Verse 69

    Nde ɓe naatunoo ka Yuusufa, o maɓɓi neene-gooto makko on e makko, o maaki: "Ko mi neene-gooto maa, wata a sunor ko ɓe huuwaynoo

    Verse 70

    Tuma nde o hebilannoo ɓe doŋlle maɓɓe ɗen, o waɗi etirgal ngal ka doŋngal neene-gooto makko on, refti ewnotooɗo eewnii: "Ko onon yo seteeɓe, Ko on wuyɓe

    Verse 71

    Ɓe fewtiti e maɓɓe ɓe wi'i: "Ko honɗum hattiɗon

    Verse 72

    Ɓe wi'i: "Men hattike etirde laamɗo on. Hino woodani kala adduɗo ngal, doŋngal ngelooba, ko min woni fawtiiɗo ɗum

    Verse 73

    Ɓe wi'i: "Men woondirii Alla, gomɗii hiɗon anndi men araali bonnugol ka leydi, men laataaki kadi wuyɓe

    Verse 74

    Ɓe wi'i: "Ko wonata njoɓdi makko si tawii ko on fenooɓe

    Verse 75

    Ɓe wi'i: "Njoɓdi makko: ko kala mo: [ɗum] tawaa ka doŋngal mun, haray ko kanko [tigir] woni njoɓdi mun. Ko wano non men yoɓitirta tooñooɓe ɓen

    Verse 76

    [Yuusufu] fuɗɗori doŋle maɓɓe ɗen ado doŋngal neene-gooto makko on; refti o yaltiniri nde ka doŋngal neene-gooto makko on. Ko wano non men fewjirani Yuusufa, [tawde] o hattantaano nanngude neene-gooto makko on ka sariya laamɗo on, si wanaa hara ko Alla muuyi. Meɗen ɓantana darajaaji on mo Men muuyi. No e dow kala jom-ganndal ganndo [goo]

    Verse 77

    Ɓe wi'i: "Si o wujjii, haray neene-gooto makko wujjiino ko adii". Yuusufu mari ɗum ka wonkii makko, o feññinanaali ɓe ɗum. O maaki: "Ko onon ɓuri bonnde nokku! Ko Alla ɓuri anndude ko sifotoɗon

    Verse 78

    Ɓe wi'i: "Ko an yo laamɗo on, oo no mari baabiraawo nawyuɗo oggos; ƴettu gooto e amen lonto makko. Menen men yi'ii ma jeyaaɗo e moƴƴinooɓe ɓen

    Verse 79

    O maaki: "Moolaara Alla nde men nanngata si wanaa on mo men tawi doŋlle amen ɗen e juuɗe mun. Mene haray ontuma ko men tooñuɓe

    Verse 80

    Nde ɓe taƴinoo fii hettugol mo, ɓe martiti ko ɓe gunndondirɓe. Mawɗo maɓɓe on wi'i: "E on anndaa wonnde ben mon ƴettodii e mo'on ahadi ka Alla, e aranun tuma welsindinoɗon e Yuusufa? Mi seerataa leydi ndin haa ben am duŋanoo lam maa O ñaawana lam [hettugol mo], ko Kanko ɓuri moƴƴude e ñaawooɓe ɓen

    Verse 81

    Ruttee ka ben mon wi'on: "Ko an yo ben amen, ɓiɗɗo maa on wujjii. Men seedaaki si wanaa ko men anndi, men wonaali reenuɓe ko wirnii

    Verse 82

    Lanndo (yimɓe) saare nden nde men wonunoo e mun, e seteeɓe ɓen ɓe men hawrondirnoo e mun. Pellet ko men goonguɓe

    Verse 83

    [Yaaquuba] maaki: "Wonkiiji mon ɗin cuɗanii on fiyaake! Ko muñal labangal. Hino hasii ka Alla artiranta mi ɓe, ɓe denndaangal. Ko Kanko woni Annduɗo, Ñeeñuɗo

    Verse 84

    O ɗuurnii ɓe o maaki: "Ee suno am e fii Yuusufa!" Gite makko ɗen rawniri suno. Ko o suuɗɗo suno

    Verse 85

    Ɓe wi'i: "Men woodirii Alla! A seerataa hiɗa janntoo fii Yuusufa, haa wonaa horsuɗo maa wonaa jeyaaɗo e halkiiɓe ɓen

    Verse 86

    O maaki: "Anndee ko e Alla mi wullitotoo annde am e sunaare am. Miɗo anndi ka Alla ko on anndaa

    Verse 87

    Ko onon yo ɓiɗɓe am, yehee tefon fii Yuusufa e neene-gooto makko on. Wata on taƴo e yurmeende Alla. Ko fii, taƴotaako e yurmeende Alla si wanaa yimɓe yedduɓe ɓen

    Verse 88

    Nde ɓe naatunoo ka makko [kanko Yuusufa], ɓe wi'i: "Ko an yo laamɗo, lorra heɓii men memen e ɓeynguure amen; men ardii e sil'a jaasuɗo. Hunnan men ɓetu ngun, sakko-ɗaa e amen. Pellet, Alla yoɓay sakkotooɓe ɓen

    Verse 89

    O maaki: "Enee, on annditii ko waɗunoɗon Yuusufa e neene-gooto makko on kon tuma nde wonunoɗon majjuɓe

    Verse 90

    Ɓe wi'i: "Kere ko an woni Yuusufa?" O maaki: "Ko min woni Yuusufa. Oo ɗoo ko miñam. Gomɗii Alla moƴƴike e amen. Ko fii, mo gomɗii o muññike, pellet, Alla yeebataa njoɓdi moƴƴinooɓe ɓen

    Verse 91

    Ɓe wi'i: "Men woondiri Alla, Alla ɓurnii ma e amen, men woniino woopuɓe

    Verse 92

    O maaki: "Feloore alaa e hoore-mon hannde! Yo Alla yawtan on. Ko Kano woni Moƴƴo Yurmeteeɗo

    Verse 93

    Yahdee e oo dolokke am ɗoo, werloɗon mo ka yeeso baaben am: o wattinay yi'oowo. Addanon lam ɓeynguure mon nden ɓe denndaangal

    Verse 94

    Nde seteeɓe ɓen seerti [yalti Misra]ben maɓɓe maaki: "Min miɗo heɓa balangol Yuusufa, sinno wanaa fii yo on ɗaytinam

    Verse 95

    Ɓe wi'i: "Men woondirii Alla, an hiɗa e majjere maaɗa ɓooyunde nden

    Verse 96

    Nde wewlinoowo on arunoo, o werlii [dolokke] on ka yeeso makko, o wonti yi'oowo. O maaki: "E mi wi'anaano on miɗo anndi ka Alla ko on anndaa

    Verse 97

    Ɓe wi'i: "Ko an yo ben amen, insinano men junuubi amen. Menen men woniino woopuɓe

    Verse 98

    O maaki: "Armami insinano on Joomi am. Ko Kanko woni Haforoowo, Hinnotooɗo

    Verse 99

    Nde ɓe naatunoo ka Yuusufa, o weerni ka makko [ɗon] mawɓe makko ɓen ɗiɗo, o maaki: "Naatiree Misra, si Alla muuyii, ko on hooliiɓe

    Verse 100

    O towniri mawɓe makko ɓen ɗiɗo ka belorki(danki), ɓe naayirani mo sujjugol. O maaki:"Ko onon yo baaba'en, ko ɗum ɗoo woni firo koyɗol am ngol oya tuma, gomɗii Joomi am waɗii ngol goonga. Gomɗii O moƴƴike e am tuma O yaltinnoo lam ka kaso, O itti on ka ladde, ɓaawo nde seytaane bonnii hakkunde am e ben-gootooɓe am ɓen. Pellet, Joomi am ko newaniiɗo ko O muuyi kon. Ko Kanko woni Annduɗo, Ñeeñuɗo

    Verse 101

    Joomi am, gomɗii A yeɗii lam laamu, A anndinii lam kadi firo koyɗi. [An] Taguɗo kammuuli ɗin e leydi ndin, ko An woni giɗo am aduna e laakara. Ƴettitam ko mi juulɗo, waɗitdaa lam e moƴƴuɓe ɓen

    Verse 102

    Ɗum ko jeyaaɗum e kumpite wirniiɗe, Meɗen wahayini ɗe e maaɗa. A tawanooka e maɓɓe tuma nde ɓe eɓɓunoo fiyaaku maɓɓe on hiɓe fewja

    Verse 103

    Ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen, hay si a rerɗi, (ɓe) wonaali gomɗinooɓe

    Verse 104

    A ɗaɓɓiraali ɓe e ɗum njoɓdi. Nde wonaali si wanaa waaju wonannde winndere nden

    Verse 105

    Ɗuuɗii e Aayeeje ka kammuuli e ka leydi, hiɓe rewa e majje hara ko ɓe ɗuurniiɓe ɗe

    Verse 106

    Ko ɓuri ɗuuɗude e maɓɓe gomɗintaa Alla, si wanaa hara ko ɓe sirkuɓe

    Verse 107

    E ɓe hooli nde hippooje arata ɓe e lepte Alla ɗen maa darngal ngal ardira ɓe juhal, hara kamɓe ɓe so'aa

    Verse 108

    Maaku: "Ko ngo'ol woni laawol am, miɗo noddira e Alla dow hujja, min e ɓen jokkuɓe lam. Senayee woodanii Alla! Mi wonaali jeyaaɗo e sirkooɓe ɓen

    Verse 109

    Men Nulaali ado maa si wanaa worɓe jeyaaɓe e yimɓe ca'e ɗen, Meɗen wahayina e maɓɓe. E ɓee [fennooɓe ma] yiilotaako ka leydi, ɓe ndaara ko honno battane ɓen adinooɓe ɓe wa'unoo? Pellet ko saare laakara nden ɓuri moƴƴannde ɓen huluɓe [Alla]. E on haqqiltaa

    Verse 110

    Haa si tawii Nulaaɓe ɓen taƴike, (heeferɓe ɓen) fellita wonnde kamɓe ɓe fennaama, ballal Amen ngal ara e maɓɓe; Men daɗnda on mo Men muuyi, lepte Amen ɗen ruttetaake gaayi e yimɓe bomɓe ɓen

    Verse 111

    Gomɗii wonii e fillayeeje maɓɓe ɗin tasakuyye wonannde joomiraaɓe haqqillaaji ɓen. Nde wonaali yewtere fefindaande. Ko woni, ko nde goonginnde ɗen adinooɗe nde, e fensitunde kala huunde, e peewal e yurmeende wonannde yimɓe gomɗimɓe ɓen