Back to Languages
Fulah - Chapter 12
Translation by Rowad Translation Center And Islamhouse
Verse 1
Alif, laam, raa. Ɗen ko Aayeeje Deftere ɓanngunde nden
Verse 2
Menen Men jippiniriinde janngeteende [e ɗemngal] Aarabu, belajo'o, on haqqilay
Verse 3
Menen Meɗen fillano maa ko ɓuri moƴƴude e fillayee, e kon ko Men wahayini e maaɗa ndee Alqur'aanaare, hay si woniino ado mayre, ko a jeyaaɗo e welsindiiɓe ɓen
Verse 4
Tuma nde Yuusufu maakannoo ben makko: "Ko onon yo baaba'en, mi yi'ii [e koyɗol] koode sappo e go'o, naange ngen kadi e lewru ndun; mi yi'ii ɗin no sujjana lam
Verse 5
[Ben makko] maaki: "Ko an yo ɓinngel am, wata a fillano musiɗɓe maa ɓen koyɗol maa ngol sakko ɓe fewjane feere; pellet seytaane ko gañoAade ɓannguɗo
Verse 6
Ko wano nii Joomi maa suɓoray maa, O anndine firo koyɗi, O timmina neema Makko on e maaɗa e ɓeynguure Yaaquuba nden, wano O timminirnoo mo e baabiraaɓe maa ɓen ɗiɗo: Ibraahiima e ishaaqa. Pellet Joomi maa ko Annduɗo Ñeeñuɗo
Verse 7
Gomɗii wonii e Yuusufa e musiɗɓe makko ɓen, taskuyeeji wonannde lanndotooɓe ɓen
Verse 8
tuma nde ɓe wi'unoo: "Pellet ko Yuusufa e neene-gooto mun on ɓuraa yiɗeede ka ben-men dii enen, enen le ko en jamaa ɗuuɗuɓe. Pellet ben-men wonii e majjere ɓanngunde
Verse 9
Waree Yuusufa maa feroɗon mo e leydi; yeeso ben mon ngon heeranoo on, wonton ɓaawo ɗum yimɓe moƴƴuɓe
Verse 10
Gooto e maɓɓe wi'i: "Wata on waru Yuusufa, weddee mo ka niɓe woyndu yoga e seteeɓe hoccay mo, si on laatike gllooɓe
Verse 11
Ɓe wi'i: "Ko an yo ben amen, ko heɓu-maa a hoolotaako men e fii Yuusufa? Menen le ko men laaɓamɓe mo reedu
Verse 12
Accitidu-mo e amen o ñaama, o fija. Menen ko men reenooɓe mo
Verse 13
O maaki: "Min no suninay lam nde yahdoton e makko; miɗo huli nde boyeeru ndu ñaamata-mo ka welsindi-ɗon e makko
Verse 14
Ɓe wi'i: "Pellet si saafaandu ñaamii mo e hoore ko men jamaa ɗuuɗuɓe, haray ko men hayruɓe
Verse 15
Nde ɓe yahdunoo e makko, ɓe fottani ukkugol mo ka niɓe woyndu, Men wahayini e makko: "Ma a yeetitoyo ɓe ɗee kuuɗe maɓɓe hara ɓe so'aa anndude
Verse 16
Ɓe arti ka ben maɓɓe kiikiiɗe hiɓe woya
Verse 17
Ɓe wi'i: "Ko an yo baaben amen, menen men yehii meɗen adondira, men acci Yuusufa ka kaake amen saafaandu ndun ñaami mo. A hoolotaako men non, hay si men wonii goonguɓe
Verse 18
Ɓe ardi e dolokke makko on hino moddi ƴiiƴam fenaande. O maaki: "Si ko woni, wonkiiji mon ɗin cuɗinanii on fiyaaku. Ko muñal moƴƴal [heddanii lam]! Ko Alla woni wallitorɗo e ko sifotoɗon kon
Verse 19
Seteeɓe ari, ɓe nuli ƴoogoowo maɓɓe on, o jippini baagal makko ngal. O wi'i: "Ee wel¨-welo am! E hino paykum!" Ɓe suuɗiri mo keyee maɓɓe. Alla non ko annduɗo ko ɓe gollata kon
Verse 20
Ɓe yeeyiri mo coggel famɗungel: dirhamu-woy limotoo-koy. Ɓe woni welsindiiɓe e fii makko
Verse 21
Sooduɗo mo on Misra wi'ani ɓeyngu makko: "Teddin jipporde makko. Hino gasa ka o nafa en maa jogitoɗe mo ɓiɗɗo". Ko nii Men hoɗniri Yuusufa ka leydi fii yo Men anndin mo firo koyɗi. Alla ko fooluɗo e fiyaaku Makko on: kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen anndaa
Verse 22
Nde o yottinoo sagatalaaku makko, Men okki mo faamu e anndal. Ko wano nii Men yoɓirta moƴƴinooɓe ɓen
Verse 23
On [debbo] mo on woni e suudu mun ɗaɓɓiri mo hoore-makko. O soki baafe ɗen o wi'i: "Mi heblanii-mo-ma!" O maaki: "Moolaare Alla! Jeyɗo lam on moƴƴinii weerde am. Si ko woni, tooñooɓe ɓen maletaake
Verse 24
Gomɗii [debbo] on himmanii oon. Kanko kadi o himmanayno mo si wanaa o yi'ii hujja Joomi makko on. Ko nii [Men gerdiri] fii yo Men yiltu mo e bone e pankare. Pellet ko o jeyaaɗo e jeyaaɓe amen laɓɓinaaɓe ɓen
Verse 25
Ɓe ɗiɗo kala ɓe adondiri ka baafal, o seekiri dolokke oya on ɓaawo. Ɓe tawi moodi makko ka baafal. [debbo] on wi'i: "Ko honɗum woni njoɓdi on faalanaaɗo ɓeynguure maa nden bonki si wanaa yo soke [o leptiree] lepte muusuɗe
Verse 26
[Yuusufu] maaki: "Ko kanko ɗaɓɓiri lam hoore-am". Tawanooɗo e yimɓe [debbo] on seeditii: "Si tawii dolokke mum on ko yeeso seekiraa, haray ko [debbo] on goongi, kanko [gorko] on ko jeyaaɗo e fenuɓe ɓen
Verse 27
Si tawii non dolokke makko on ka ɓaawo seekiraa, haray [debbo] on fenii, kanko [gorko] on ko o jeyaaɗo goonguɓe ɓen
Verse 28
Nde [moodi makko] yi'unoo dolokke on ko ɓaawo seekori, o wi'i: "Ɗum ko jeyaaɗum e pewje mon! Pellet pewje mon ɗen ko haawniiɗe
Verse 29
Yuusufa, ɗuurno gaayi e ɗum. An [debbo on], insinano junuubi(bakkaat) maa ɗin; tawde pellet a jeyaama e woopuɓe ɓen
Verse 30
Rewɓe ɓen ka saare wi'i: "Debbo laamɗo on ɗaɓɓirii kurkaadu makko ndun hoore-makko! Gomɗii giggol ɓurtirii mo. Menen dey meɗen yi'a oo [debbo] e majjere ɓanngunde
Verse 31
Nde o nanunoo pewje maɓɓe ɗen, o nulani ɓe, o hebilani ɓe ngawluuji, o jonni gooto kala e maɓɓe laɓi, o wi'i: "Yaltu e maɓɓe!". Nde ɓe yi'unoo mo, ɓe mawnini mo, ɓe hetti juuɗe maɓɓe ɗen, ɓe wi'i: "Kaawee Alla! Oo wanaa ɓanndinke, oo wonaali si wanaa malaa'ikaajo tedduɗo
Verse 32
O wi'i: "Ko oo mo'on felirɗon lam fii mun, gomɗii mi ɗaɓɓirii mo hoore-makko o haɗitii. Si wonii o waɗaali ko mi yamirta mo kon, ma o soke ma o laato jeyaaɗo e hoyɓe ɓen
Verse 33
O maaki: "Joomi am, Ko kaso ngon ɓurani lam e ko ɓe noddata lam e mun kon. Si a pottinaani lam pewje maɓɓe ɗen, mi ooñoto e maɓɓe, mi jeyee e majjuɓe ɓen
Verse 34
Joomi makko jaabinani mo, O firliti e makko pewje maɓɓe ɗen. Pellet, ko Kanko woni Nanoowo, Annduɗo On
Verse 35
Refti feeñani (rewɓe) ɓen ɓaawo nde ɓe yi'i maandeeji ɗin, ma o sok-mbo tigi haa e saa'i
Verse 36
Sukaaɓe ɗiɗo naatidi e makko ka kaso. Goɗɗo e maɓɓe wi'i: "Min mi hoyɗii hoore-am miɗo siiwa sanngara". Oya kadi wi': "Min mi hoyɗii hoore-am miɗo ronndii ka hoore-am cobbal, colli no ñaama e maggal". Humpitii men firo ɗin, menen men yi'ii ma jeyaaɗo e moƴƴinooɓe ɓen
Verse 37
O maaki: "Ñaametee mo wonaɗon okkoreede on aratah on si wanaa mi humpitay on firo mun ado o arde on. Ɗum mo'on ko jeyeeɗum e ko Joomi am anndini lam. Min mi ɗalii diina yimɓe ɓe gomɗinaa Alla, hara kamɓe e fii laakara ko ɓe yedduɓe
Verse 38
Jokku-mi diina baabiraaɓe am ɓen: Ibraahiima e Ishaaqa e Yaaquuba. Haananaa men nde men kafidata e Alla hay e huunde. Ɗum ko jeyaaɗum e ɓural Alla e dow amen e hoore yimɓe ɓen; kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen ɓe yettataa
Verse 39
Ko onon yo wondiiɓe am ɗiɗo ka kaso! E ko reweteeɗi sertuɗi ɓuri moƴƴude, kaa ko Alla Gooto Fooluɗo on
Verse 40
On alah e rewde gaanin Makko, si wanah inɗe ɗe innuɗon ɗum, onon e baabiraaɓe mon, Alla jippinanaali ɗen hujja. Ñaawoore nden alanah si wanaa Alla. O yamirii wata on rewu si wanaa Kanko. Ko ɗum ɗum woni diina ñiiɓuka kan; kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen ɓe anndaa
Verse 41
Ko onon yo wondiiɓe am ɗiɗo ka kaso! Goɗɗo e mo'on yarnay koohoo mun on sanngara; oya on, o fetee, colli ɗin ñaama ka hoore makko. Fiyaaku mo lanndiɗon fii mun on ñaawaama
Verse 42
O maakani on mo o sikke daɗay e maɓɓe kamɓe ɗiɗo: "Janto lam ka koohoojo maa on". Seytaane yejjintini mo jantanagol koohoojo makko on. [Yuusufu] ñiiɓiti ka kaso yoga e duuɓi
Verse 43
Laamɗo on wi'i: "Min mi yi'ii (e koyɗol) na'i jeeɗiɗi fayɗi, na nyaama fooƴuɗi jeeɗiɗi ɗin, e dukke jeeɗiɗi kecce, e goɗɗi goo yooruɗi. Ko onon yo dental, firtanee lam ngol koyɗol am, si on laatike firtooɓe koyɗi
Verse 44
Ɓe wi'i: "Ko jiiɓu-jaaɓu koyɗi ! Men wonaali annduɓe firo koyɗi
Verse 45
Daɗuɗo on e ɓeya ɗiɗo miijitii ɓaawo dumunna o wi'i: "Min mi humpitay on firo maggol. Nulee lam
Verse 46
Yuusufu, an yo goonguɗo! Yeetii men fii na'i jeeɗiɗi fayɗi, na nyaama fooƴuɗi jeeɗiɗi ɗin, e dukke jeeɗiɗi kecce, e goɗɗi goo yooruɗi, belajo'o mi ruttoo ka yimɓe ɓen, belajo'o, ɓe annday
Verse 47
O maaki: "On remay duuɗi jeeɗiɗi jokkondirɗi. Kala ko soñuɗon, accon ɗum ka dukkal(butaali) mun, si wanaa seeɗa e kon ko ñaamoton
Verse 48
Refti aroyay ɓaawo ɗum, duuɓi jeeɗiɗi saɗtuɗi, ɗin (duuɓi) no ñaama kon ko marnaɗon ɗi si wanaa seeɗa e ko maroton [fii awdi]
Verse 49
Refti aroya ɓaawo ɗum, hitaande, ko e mayre yimɓe ɓen toɓetee, ko e mayre kadi ɓe hamata
Verse 50
Laamɗo on wi'i: "Addanee lam on". Nde imminaaɗo on arunoo mo, o maaki: "Rutto ka koohoojo maa on lanndoɗaa mo: Ko woni fiyaaku ɓen rewɓe hettunooɓe juuɗe mun ɗen? Pellet Joomi am ko annduɗo pewje maɓɓe ɗen
Verse 51
[Laamɗo on] wi'i: "Ko honɗum wonunoo fiyaaku mon tuma ɗaɓɓirnoɗon Yuusufa hoore-makko?" Ɓe wi'i: "Moolaare Alla! Men anndiraa mo ko boni". Ɓeyngu laamɗo on wi'i: "Jooni goonga kan feeñii. Ko min ɗaɓɓirnoo mo hoore-makko, pellet ko o jeyaaɗo e goonguɓe ɓen
Verse 52
Ɗum ko fii yo o anndu wonnde mi janfaaki mo ka wirnii, e wonnde Alla fewnatah pewje janfotooɓe ɓen
Verse 53
Mi laɓɓinaa hoore-am, tawde wonkii ko heewuki yamirde bone, si wanah kin ki Joomi am yurmini. Joomi am ko Haforoowo Hinnotooɗo
Verse 54
Laamɗo on wi'i: "Addanee lam mo, mi heertinana mo hoore-am". Nde o yewtunoo mo, o wi'i: "An on hannde ka amen, ko a jom-nokku hoolaaɗo
Verse 55
O maaki: "Waɗam e hoore-ngaluuji leydi ndin: ko mi reenoowo annduɗo
Verse 56
Ko wano nii Men ñimnirani Yuusufa ka leydi, himo jippora e mayri nokku ka o yiɗi. Meɗen heɓnira yurmeende Amen nden on mo Men muuyi, men yeebataa njoɓdi moƴƴinooɓe ɓen
Verse 57
Pellet ko njoɓdi laakara ndin ɓuri moƴƴannde ɓen gomɗimɓe ɓe laatii gomɗuɓe
Verse 58
Baaba-gootooɓe Yuusufa ɓen ari ɓe naati ka makko. O annditi ɓe, kono kamɓe ɓe paayti mo
Verse 59
Tuma nde o hebllannooɓe doŋlle maɓɓe ɗen, o maaki: "Addanee lam musiɗɗo mon baaba-gooto. E on yi'aali miɗo timmina ɓetu ngun, e wonnde ko mi ɓurdo moƴƴude e weernooɓe ɓen
Verse 60
Si on addanaali lam mo, haray ɓetu alanaa on ka am ɗoo; wata on ɓado lam kadi
Verse 61
Ɓe wi'i: "Men ɗaɓɓiray mo ben makko, menen ko men gollooɓe (ɗum)
Verse 62
O maakani gollooɓe makko ɓen: "Waɗee coggeeli(njigguuji) maɓɓe ɗin ka doŋlle maɓɓe: belajo'o ɓe annditay ɗi si ɓe ruttike ka yimɓe maɓɓe ɓen, belajo'o ɓe yiltoto
Verse 63
Tuma nde ɓe ruttinoo ka ben maɓɓe, ɓe wi'i: "Ko an yo ben(baaba) amen, men salanaama ɓetu. neldu amen musiɗɗo amen on, men ɓetanee. Ko men reenooɓe mo
Verse 64
O maaki: "Hara mi hooloray on e fii makko, si wanaa no mi hoolornoo on non e neene-gooto makko on ko adii? Ko Alla woni moƴƴo reenoowo, ko Kanko ɓuri moƴƴude yurmeteeɓe ɓen
Verse 65
Nde ɓe udditunoo doŋlle maɓɓe ɗen, ɓe tawi coggeeli(njigguuji) maɓɓe ɗin ruttaama e maɓɓe. Ɓe wi'i: "Ko an yo ben amen, ko men ɗaɓɓata [kadi]? Ɗii ko coggeeli amen, ɗi ruttaama e amen. Meɗen jiggana yimɓe amen, men reena musiɗɗo amen on, men ɓeydora ɓetu ngelooba; ɗum ko ɓetu newiingu
Verse 66
O maaki: "Mi immindintaa(neldatah) mo e mooɗon haa ƴettanon mi ahadi ka Alla, wonnde on artiranay lam mo si wanaa hara on huɓinda". Ɓaawo ɓe ƴettanii mo ahadi maɓɓe ndin, o maaki: "Alla e dow ko wowluɗen kon, ko O deeno
Verse 67
O maaki: "Ko onon yo ɓiɗɓe am, wata on naatiroy e damal gootal, naatiree e dame seertuɗe. Mi dun-cantaa on e (muyɗe) Alla hay e huunde. Ñaawoore alanaa si wanaa Alla: Ko e Makko mi fawii, ko e makko kadi, yo fawo fawotooɓe ɓen
Verse 68
Nde ɓe naatirnoo nokku ka ben maɓɓe yamirnoo ɓe ɗon, ɗum wonaano no duncana ɓe [ko iwri] ka Alla si wanaa haaju wonunooɗo e fittaandu Yaaquuba mo o gasini. Kanko on, ko o jom-ganndal ngal Men anndini mo. Kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen ɓe anndaa
Verse 69
Nde ɓe naatunoo ka Yuusufa, o maɓɓi neene-gooto makko on e makko, o maaki: "Ko mi neene-gooto maa, wata a sunor ko ɓe huuwaynoo
Verse 70
Tuma nde o hebilannoo ɓe doŋlle maɓɓe ɗen, o waɗi etirgal ngal ka doŋngal neene-gooto makko on, refti ewnotooɗo eewnii: "Ko onon yo seteeɓe, Ko on wuyɓe
Verse 71
Ɓe fewtiti e maɓɓe ɓe wi'i: "Ko honɗum hattiɗon
Verse 72
Ɓe wi'i: "Men hattike etirde laamɗo on. Hino woodani kala adduɗo ngal, doŋngal ngelooba, ko min woni fawtiiɗo ɗum
Verse 73
Ɓe wi'i: "Men woondirii Alla, gomɗii hiɗon anndi men araali bonnugol ka leydi, men laataaki kadi wuyɓe
Verse 74
Ɓe wi'i: "Ko wonata njoɓdi makko si tawii ko on fenooɓe
Verse 75
Ɓe wi'i: "Njoɓdi makko: ko kala mo: [ɗum] tawaa ka doŋngal mun, haray ko kanko [tigir] woni njoɓdi mun. Ko wano non men yoɓitirta tooñooɓe ɓen
Verse 76
[Yuusufu] fuɗɗori doŋle maɓɓe ɗen ado doŋngal neene-gooto makko on; refti o yaltiniri nde ka doŋngal neene-gooto makko on. Ko wano non men fewjirani Yuusufa, [tawde] o hattantaano nanngude neene-gooto makko on ka sariya laamɗo on, si wanaa hara ko Alla muuyi. Meɗen ɓantana darajaaji on mo Men muuyi. No e dow kala jom-ganndal ganndo [goo]
Verse 77
Ɓe wi'i: "Si o wujjii, haray neene-gooto makko wujjiino ko adii". Yuusufu mari ɗum ka wonkii makko, o feññinanaali ɓe ɗum. O maaki: "Ko onon ɓuri bonnde nokku! Ko Alla ɓuri anndude ko sifotoɗon
Verse 78
Ɓe wi'i: "Ko an yo laamɗo on, oo no mari baabiraawo nawyuɗo oggos; ƴettu gooto e amen lonto makko. Menen men yi'ii ma jeyaaɗo e moƴƴinooɓe ɓen
Verse 79
O maaki: "Moolaara Alla nde men nanngata si wanaa on mo men tawi doŋlle amen ɗen e juuɗe mun. Mene haray ontuma ko men tooñuɓe
Verse 80
Nde ɓe taƴinoo fii hettugol mo, ɓe martiti ko ɓe gunndondirɓe. Mawɗo maɓɓe on wi'i: "E on anndaa wonnde ben mon ƴettodii e mo'on ahadi ka Alla, e aranun tuma welsindinoɗon e Yuusufa? Mi seerataa leydi ndin haa ben am duŋanoo lam maa O ñaawana lam [hettugol mo], ko Kanko ɓuri moƴƴude e ñaawooɓe ɓen
Verse 81
Ruttee ka ben mon wi'on: "Ko an yo ben amen, ɓiɗɗo maa on wujjii. Men seedaaki si wanaa ko men anndi, men wonaali reenuɓe ko wirnii
Verse 82
Lanndo (yimɓe) saare nden nde men wonunoo e mun, e seteeɓe ɓen ɓe men hawrondirnoo e mun. Pellet ko men goonguɓe
Verse 83
[Yaaquuba] maaki: "Wonkiiji mon ɗin cuɗanii on fiyaake! Ko muñal labangal. Hino hasii ka Alla artiranta mi ɓe, ɓe denndaangal. Ko Kanko woni Annduɗo, Ñeeñuɗo
Verse 84
O ɗuurnii ɓe o maaki: "Ee suno am e fii Yuusufa!" Gite makko ɗen rawniri suno. Ko o suuɗɗo suno
Verse 85
Ɓe wi'i: "Men woodirii Alla! A seerataa hiɗa janntoo fii Yuusufa, haa wonaa horsuɗo maa wonaa jeyaaɗo e halkiiɓe ɓen
Verse 86
O maaki: "Anndee ko e Alla mi wullitotoo annde am e sunaare am. Miɗo anndi ka Alla ko on anndaa
Verse 87
Ko onon yo ɓiɗɓe am, yehee tefon fii Yuusufa e neene-gooto makko on. Wata on taƴo e yurmeende Alla. Ko fii, taƴotaako e yurmeende Alla si wanaa yimɓe yedduɓe ɓen
Verse 88
Nde ɓe naatunoo ka makko [kanko Yuusufa], ɓe wi'i: "Ko an yo laamɗo, lorra heɓii men memen e ɓeynguure amen; men ardii e sil'a jaasuɗo. Hunnan men ɓetu ngun, sakko-ɗaa e amen. Pellet, Alla yoɓay sakkotooɓe ɓen
Verse 89
O maaki: "Enee, on annditii ko waɗunoɗon Yuusufa e neene-gooto makko on kon tuma nde wonunoɗon majjuɓe
Verse 90
Ɓe wi'i: "Kere ko an woni Yuusufa?" O maaki: "Ko min woni Yuusufa. Oo ɗoo ko miñam. Gomɗii Alla moƴƴike e amen. Ko fii, mo gomɗii o muññike, pellet, Alla yeebataa njoɓdi moƴƴinooɓe ɓen
Verse 91
Ɓe wi'i: "Men woondiri Alla, Alla ɓurnii ma e amen, men woniino woopuɓe
Verse 92
O maaki: "Feloore alaa e hoore-mon hannde! Yo Alla yawtan on. Ko Kano woni Moƴƴo Yurmeteeɗo
Verse 93
Yahdee e oo dolokke am ɗoo, werloɗon mo ka yeeso baaben am: o wattinay yi'oowo. Addanon lam ɓeynguure mon nden ɓe denndaangal
Verse 94
Nde seteeɓe ɓen seerti [yalti Misra]ben maɓɓe maaki: "Min miɗo heɓa balangol Yuusufa, sinno wanaa fii yo on ɗaytinam
Verse 95
Ɓe wi'i: "Men woondirii Alla, an hiɗa e majjere maaɗa ɓooyunde nden
Verse 96
Nde wewlinoowo on arunoo, o werlii [dolokke] on ka yeeso makko, o wonti yi'oowo. O maaki: "E mi wi'anaano on miɗo anndi ka Alla ko on anndaa
Verse 97
Ɓe wi'i: "Ko an yo ben amen, insinano men junuubi amen. Menen men woniino woopuɓe
Verse 98
O maaki: "Armami insinano on Joomi am. Ko Kanko woni Haforoowo, Hinnotooɗo
Verse 99
Nde ɓe naatunoo ka Yuusufa, o weerni ka makko [ɗon] mawɓe makko ɓen ɗiɗo, o maaki: "Naatiree Misra, si Alla muuyii, ko on hooliiɓe
Verse 100
O towniri mawɓe makko ɓen ɗiɗo ka belorki(danki), ɓe naayirani mo sujjugol. O maaki:"Ko onon yo baaba'en, ko ɗum ɗoo woni firo koyɗol am ngol oya tuma, gomɗii Joomi am waɗii ngol goonga. Gomɗii O moƴƴike e am tuma O yaltinnoo lam ka kaso, O itti on ka ladde, ɓaawo nde seytaane bonnii hakkunde am e ben-gootooɓe am ɓen. Pellet, Joomi am ko newaniiɗo ko O muuyi kon. Ko Kanko woni Annduɗo, Ñeeñuɗo
Verse 101
Joomi am, gomɗii A yeɗii lam laamu, A anndinii lam kadi firo koyɗi. [An] Taguɗo kammuuli ɗin e leydi ndin, ko An woni giɗo am aduna e laakara. Ƴettitam ko mi juulɗo, waɗitdaa lam e moƴƴuɓe ɓen
Verse 102
Ɗum ko jeyaaɗum e kumpite wirniiɗe, Meɗen wahayini ɗe e maaɗa. A tawanooka e maɓɓe tuma nde ɓe eɓɓunoo fiyaaku maɓɓe on hiɓe fewja
Verse 103
Ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen, hay si a rerɗi, (ɓe) wonaali gomɗinooɓe
Verse 104
A ɗaɓɓiraali ɓe e ɗum njoɓdi. Nde wonaali si wanaa waaju wonannde winndere nden
Verse 105
Ɗuuɗii e Aayeeje ka kammuuli e ka leydi, hiɓe rewa e majje hara ko ɓe ɗuurniiɓe ɗe
Verse 106
Ko ɓuri ɗuuɗude e maɓɓe gomɗintaa Alla, si wanaa hara ko ɓe sirkuɓe
Verse 107
E ɓe hooli nde hippooje arata ɓe e lepte Alla ɗen maa darngal ngal ardira ɓe juhal, hara kamɓe ɓe so'aa
Verse 108
Maaku: "Ko ngo'ol woni laawol am, miɗo noddira e Alla dow hujja, min e ɓen jokkuɓe lam. Senayee woodanii Alla! Mi wonaali jeyaaɗo e sirkooɓe ɓen
Verse 109
Men Nulaali ado maa si wanaa worɓe jeyaaɓe e yimɓe ca'e ɗen, Meɗen wahayina e maɓɓe. E ɓee [fennooɓe ma] yiilotaako ka leydi, ɓe ndaara ko honno battane ɓen adinooɓe ɓe wa'unoo? Pellet ko saare laakara nden ɓuri moƴƴannde ɓen huluɓe [Alla]. E on haqqiltaa
Verse 110
Haa si tawii Nulaaɓe ɓen taƴike, (heeferɓe ɓen) fellita wonnde kamɓe ɓe fennaama, ballal Amen ngal ara e maɓɓe; Men daɗnda on mo Men muuyi, lepte Amen ɗen ruttetaake gaayi e yimɓe bomɓe ɓen
Verse 111
Gomɗii wonii e fillayeeje maɓɓe ɗin tasakuyye wonannde joomiraaɓe haqqillaaji ɓen. Nde wonaali yewtere fefindaande. Ko woni, ko nde goonginnde ɗen adinooɗe nde, e fensitunde kala huunde, e peewal e yurmeende wonannde yimɓe gomɗimɓe ɓen