Back to Languages
Fulah - Chapter 28
Translation by Rowad Translation Center And Islamhouse
Verse 1
Taa, Siin, Miim
Verse 2
Ɗee ko Aayeeje Deftere ɓanngunde nden
Verse 3
Meɗen janngira e maaɗa hoore goonga, kumpital Muusaa e Fir'awna, wonannde yimɓe gomɗinooɓe ɓen
Verse 4
Pellet, Fir'awna townitino ka leydi; o waɗi yimɓe mayri ndin pecce-pecce: himo lo'ina fedde goo e maɓɓe, o hirsa ɓiɗɓe maɓɓe worɓe ɓen o acca rewɓe maɓɓe ɓen. Pellet, ko e bonnooɓe ɓen o jeyanoo
Verse 5
Meɗen faandinoo moƴƴagol e lo'inanooɓe ɓen ka leydi; Men waɗa ɓe koohooɓe, Men waɗa ɓe kadi ronooɓe ɓen
Verse 6
Men huɓindina ɓe e leydi ndin, Men holla Fir'awna e Haamaana e koneeli maɓɓe ɗin, kon ko ɓe hulaynoo
Verse 7
Men wahayini e yumma Muusaa, wonnde: "Muynin mo". Si a hulanoyii mo, ko yo a bugoyo mo ka maayo. Wata a hulu, wata a suno; pellet, Men ruttay mo ka maaɗa, Men waɗoya mo gooto e Nulaaɓe ɓen
Verse 8
Yimɓe Fir'awna ɓen hocci mo, fii yo laatano ɓe gaño e suno. Pellet, Fir'awna e Haamaana e koneeli maɓɓe ɗin, ɓe laatino woopuɓe
Verse 9
Debbo Fir'awna on wi'i: "(Kun entum ko) ɓuuɓeendi gite am e an kadi! Wata on waru mo, hino gasa ka o nafata en, maa jogitoren mo ɓiɗɗo". Hari ɓe so'aani
Verse 10
Ɓernde yumma Muusaa nden wonti yeewunde. Haa o eɓɓi feññinde fii makko, si wanaano Men tabintinnde ɓernde makko nden, fii yo o laato e gomɗinɓe ɓen
Verse 11
[Yumma Muusaa] wi'ani banndiraawo makko on: "Jokkitu mo"; o haynii mo ka deestii, hari ɓe so'aa-anndude
Verse 12
Men harminani mo ko adii, (enɗi) muynirɗi ɗin, (banndiraawo makko on) wi'i: "On accay mi tinndinay on fii yimɓe suudu, ɓe ne'ana on mo, hara kadi ko laaɓanay ɓe mo
Verse 13
Men rutti mo ka yumma makko, fii yo ɓernde makko ɓuuɓu, hara o sunaaki, e fii yo o anndu pellet, fodoore Alla nden, ko goonga. Kono ɓurɓe ɗuuɗude e maɓɓe anndaa
Verse 14
Nde o yottinoo sagatalaaku makko ngun, o fotondi- ri, Men okki mo faamu e ganndal. Ko wano non Men yoɓirta moƴƴinooɓe ɓen
Verse 15
O naatiri e saare nden, fewndo welsindaare yimɓe mayre; o tawi worɓe ɗiɗo no haɓa ton: goɗɗo on ko jeyaaɗo e leñol makko, oya on ko jeyaaɗo e ayɓe makko ɓen. Jeyaaɗo e leñol makko ngol ɗaɓɓiri faabo e hoore jeyaaɗo e gaño makko on. Muusaa uttii mo, nde gayni fii makko. [Muusaa] maaki: "Ɗum ɗoo, ko jeyaaɗum e kuuɗe seytaane. Pellet, ko o gaño, majjinoowo ɓannguɗo
Verse 16
O maaki: "Joomi am, mi tooñii hoore-am; haforanam." O haforani mo. Pellet, ko Kanko woni Haforoowo, Hinnotooɗo On
Verse 17
O maaki: "Joomi am, sabu ko neeminɗaa kon e am, mi wontataa ballo bomɓe ɓen
Verse 18
O wonti hulɗo ka saare, himo habbii [nanngeede]. Tawi faabinornooɗo mo on hanki, hino faabinora mo [hannde kadi]. Muusaa maakani mo: "Pellet, ko a bewɗo ɓannguɗo
Verse 19
Nde Muusaa faandinoo nanngugol tawɗo on ko gaño maɓɓe kamɓe ɗiɗo, o wi'i: "Ko an yo Muusaa, a faala warugol lam, wano ittirnoɗaa wonkii non hanki? A faandaaki, si wanaa wonugol dunndarankeejo ka leydi, a faandaaki jeyeede e moƴƴinooɓe ɓen
Verse 20
Gorko iwri ka ɓuri woɗɗude e saare nden, himo yaccoo, o wi'i: "Ko an yo Muusaa, mbatu ngun no fewjana fii warugol maa. Yaltu (e leydi ndin). Ko mi jeyaaɗo e laaɓanooɓe ma
Verse 21
O yalti ton, ko o huluɗo, himo tijjii [nanngeede]. O maaki: "Joomi am, danɗndam e yimɓe tooñooɓe ɓen
Verse 22
Nde o fewtunoo hella Madyana, o maaki: "Hino hasii ka Joomi am fewnirta lam, e laawol focciingol ngol
Verse 23
Nde o hewtunoo ka ɓunndu Madyana, o tawi ɗon dental yimɓe, hiɓe yarna [daabeeji maɓɓe], o tawi gaanin maɓɓe, rewɓe ɗiɗo, no sogga [dammi maɓɓe], o maaki: "Ko honɗum habbi-ɗon?" Ɓe wi'i: "Men yarnataa haa aynooɓe ɓen deestoo, baaba amen, ko mawɗo nayeejo
Verse 24
O yarnani ɓe [dammi ɗin], refti o huccitiri ka ɗowdi, o maaki: "Joomi am, min ko jippinɗaa e am woo e moƴƴere, ko mi hatonjiɗo
Verse 25
Gooto e [jiwɓe] ɓen ari e makko, himo yahra hersa, o wi'i: "Baaba am no nodde, fii yo o yoɓe njoɓdi kon ko yarnan-ɗaa men". Tuma o hewtunoo ka [mawɗo] on, o sifanii mo fii [makko], o maaki: "Wata a hulu, a daɗii yimɓe tooñooɓe ɓen
Verse 26
Gooto e [jiwɓe] ɓen wi'i: "Ƴettu mo golle, yo baaba. Pellet, ko ɓuri moƴƴude e mo ƴettataa golle, ko doolnuɗo hoolniiɗo
Verse 27
[Mawɗo] on maaki: "Miɗo yiɗi resingol ma gooto e jiwɓe am ɓen ɗoo ɗiɗo, e hoore yo a golla-nam duuɓi jeetati. Si a timminii sappo, haray ko e sago maa; mi faalaaka saɗtinannde ma. A taway lam, si Alla jaɓii, ko e moƴƴinooɓe ɓen mi jeyaa
Verse 28
[Muusaa] maaki: "Ɗum wonii hakkunde am e mon. Happu woo e majji ɗiɗi, ɗi mi hunni, haray ɓiɗteede alanaa e lam. En waɗii Alla fawtiiɗo e ko wowluɗen kon
Verse 29
Nde Muusaa timminnoo happu ngun, o yahdi e ɓeydnuure makko, o haynii yiite ka senngo (fello) Tuuri, o maaki ɓeunguure makko nden: "Wonee ɗoo, min mi haynike yiite. Belajo'o mi addana on e magge kumpital maa te'annde(docotal) yiite ngen, belajo'o iwloron
Verse 30
Nde o hewtunoo nge, o noddiraa ka fonngo ñaamo aynde, ka tummbere barkinaande, ka (takko) lekki, wonnde: "Ko an yo Muusaa! Ko Min woni Alla, Jeyɗo winndere nden
Verse 31
Kadi: "Bugo tuggordu maa ndun"; nde o tinunoo hindu dillira wa mboddi,o huccitiri dogudu, o yeƴƴitaaki. [O noddaa]: "Ko an yo Muusaa! Artu, wata a hulu; ko a jeyaaɗo e hooliiɓe ɓen
Verse 32
Naadu juungo maa ngon ka jayba maa, ngo yaltay ranewo, ko aldaa e ñawu. Bakaa e maaɗa, juuɗe maa ɗen, fii kulol ngol. Ɗin ko hujjaaji ɗiɗi, immorde ka Joomi maa, haa e Fir'awna e dental mun, pellet, ɓen laatike yimɓe faasiqiiɓe
Verse 33
O maaki: "Joomi am, mi ittiino wonkii e maɓɓe, miɗo huli nde ɓe warata lam
Verse 34
Ko musiɗɗo am on Haaruuna, ɓuri lam laaɓude ɗemngal. Immindin-mo e am, ko wallitoo lam, goonginan-mi; miɗo huli nde ɓe fennata lam
Verse 35
[Alla] daali: "Men semmbiniray tere maa ɗen, musiɗɗo maa on, Men waɗana on hujja (e cemmbe); ɓe hewtirtaa on ɗiɗo, sabu Aayeeje Amen ɗe [Men nuli e] mo'on, e ɓen jokkuɓe on fooluɓe
Verse 36
Nde Muusaa ardunoo e maɓɓe Aayeeje Amen ɗen ɓannguɗe, ɓe wi'i: "Ɗum wonaali, si wanaa mbilewu fefindaangu. Men naniraali ɗum baabiraaɓe amen adinooɓe ɓen
Verse 37
Muusaa maaki: "Ko Joomi am ɓuri anndude on arduɗo e peewal, immorde ka Makko, e on mo battane moƴƴe woodani ka laakara. Pellet, O malnataa tooñooɓe ɓen
Verse 38
Fir'awna wi'i: "Ko onon dental, mi anndanaa on reweteeɗo, si wanaa min. Ko an yo Haamaana, huɓɓinanam [yiite] e loopal ngal, mahiranaa lam huɓeere toowunde, no gasa ka mi ƴellitoo e Reweteeɗo Muusaa On; tawde miɗo sikki mo e fenooɓe ɓen
Verse 39
O townitii ka leydi, kanko e koneeli makko ɗin, ko aldaa e goonga. Ɓe sikki wonde ɓe ruttitetaako ka Amen
Verse 40
Men nanngi mo, kanko e koneeli makko ɗin, Men bugii ɓe ka maayo. Tasko, ko honno battane tooñuɓe ɓen wa'unoo
Verse 41
Men waɗi ɓe ardiiɓe, noddoo ɓe e Yiite. Ñalnde Darngal, ɓe walletaake
Verse 42
Men jokkintiniri ɓe ka aduna ɗoo, kuddi. Ñalnde Darngal, ko ɓe jeyaaɓe e woɗɗintinoyteeɓe [e yurmeende Alla]
Verse 43
Gomɗii Men okkii Muusaa Deftere nden, ɓaawo nde Men halkunoo gire arane ɗen, ko nde ndayginorde yimɓe ɓen, e peewal e yurmeende. Belajo'o, ɓe waajitoray
Verse 44
A tawanooka ka senngo hiirnaange, fewndo Men wahyinnoo e Muusaa yamiroore nden, a jeyanooka kadi e seediiɓe ɓen
Verse 45
Kono Menen woni taguɓe gire, duuɓi maɓɓe juuti. A hoɗaano kadi e yimɓe Madyana ɓen, hiɗa janngana ɓe Aayeeje Amen; ko Menen woni nulɓe
Verse 46
A tawanooka ka senngo Fello Tuuri, fewndo Men noddunoo; ko yurmeende immorde ka Joomi maa [woni ko Men nulir-maa], fii no jertiniraa yimɓe, ɓe reentinoowo araali e maɓɓe, ado maaɗa, belajo'o, ɓe waajitoto
Verse 47
Si wanaano fii yo lepte yanir e maɓɓe, sabu ko juuɗe maɓɓe ardini, ɓe wi'ayno: "Joomi amen, ko haɗno imminaa Nulaaɗo e amen? Men jokka nun Aayeeje Maa ɗen, men jeyee e gomɗimɓe ɓen
Verse 48
Nde o addirannooɓe goonga kan, immorde ka Amen, ɓe wi'i: "Ko haɗno o okkee yeru ko Muusaa okkanoo kon?" Kere ɓe yeddaano ko Muusaa okkanoo kon ko adii? Ɓe wi'i: "Ko mbileeji ɗiɗi, ɗi no wallindira!" Ɓe wi'i kadi: "Ko men yedduɓe fow e mun
Verse 49
Maaku: "Addee Deftere immorde ka Alla, hara hinde ɓuri ɗee ɗiɗi feewude, mi jokkaynde, si on laatike goongunɓe
Verse 50
Si ɓe jaabaaki ma, anndu ko mbeleeɗe maɓɓe ɓe jokkata. Ko hommbo ɓuri majjude ɓuri on jokkirɗo mbeleeɗe mun, ko aldaa e peewal immorde ka Alla? Pellet, Alla fewnataa yimɓe tooñooɓe ɓen
Verse 51
Gomɗii Men hewtinii ɓe Konngol ngol, belajo'o, ɓe waajitora
Verse 52
Ɓen ɓe Men rokki Deftere [Tawreeta] nden, ko adii [Alqur'aana] ndee, ko ɓe gomɗimɓe nde
Verse 53
Si nde janngaama e dow maɓɓe, ɓe wi'a: "Men gomɗinii nde. Ko nde goonga immorde ka Joomi amen. Pellet men woniino jebbiliiɓe, ado mayre
Verse 54
Ɓen ɗon, ɓe jonniroyte njoɓdi maɓɓe ndin, laabi ɗiɗi, sabu ko ɓe muñinoo kon, hiɓe duñiraynoo moƴƴere nden, bone on, e huunde nde Men arsiki ɓe nden, hiɓe nafqa
Verse 55
Si ɓe nanii meerente, ɓe ɗuurnoo e ɗum, ɓe wi'a: "Ko menen golle amen woodani, ko onon kadi golle mon woodani. Kisal wonii e mo'on. Men ɗaɓɓataa wonndugol e majjuɓe ɓen
Verse 56
Pellet, an (Nulaaɗo), a fewnataa mo yiɗuɗaa; kono Alla no fewna on Mo O muuyi. Ko Kanko ɓuri anndude feewuɓe ɓen
Verse 57
Ɓe wi'i: "Si men jokkidii peewal ngal e maa, men biftete ka leydi amen". E Men hoɗiniraali ɓe e nokku horminaaɗo, hoolniiɗo, mo dimɗe noone kaka addetee e mun, arsike immorde ka Amen? Si ko woni, ko ɓuri ɗuuɗude e maɓɓe, ɓe anndaa
Verse 58
Ɗuuɗii ko Men hakli, e yimɓe ca'e, bewrunooɓe nguuree mun, e hino non galleeji maɓɓe ɗin, hoɗiraaka ɓaawo maɓɓe, si wanaa seeɗa. Men laatii wonnde ronooɓe ɓen
Verse 59
Joomi maa siforaali wonde halkoowo yimɓe ca'e, haa O immina e lenyol maɓɓeɗen, Nulaaɗo, ko janngana ɓe Aayeeje Amen ɗen. Men siforaali kadi halkugol yimɓe ca'e, si wanaa hara yimɓe majje ko tooñuɓe
Verse 60
Kala ko okkaɗon e huunde, ko dakamme nguurndam aduna e cuɗaari mun; ko ko woni ka Alla kon, ɓuri moƴƴude, woni kadi ko luttata. E on haqqiltaa
Verse 61
E ko on mo Men fodi fodaari moƴƴuri, ndi o hawrata e mu'un, wa'ata wa on mo Men dakmitiri dakamme nguurndam aduna, refti hara kanko on, Ñalnde Darngal, ko e tawneteeɓe (ka Yiite) ɓen o jeyaa
Verse 62
Ñalnde O noddoyta ɓe, O wi'a: "Ko honto kafidaaɗi am, ɗin ɗi aaƴoraynoɗon woni
Verse 63
Ɓen ɓe Konngol jojji e mu'un wi'a: "Joomi amen, ko ɓee woni ko men bewinnoo. Men bewinirno ɓe, wano men bewirnoo. Men daɗndinike e Maaɗa. Wanaa menen ɓe rewaynoo
Verse 64
[Ɓe] wi'anee: "Noddee non kafidaaɗi mon ɗin". Ɓe nodda ɗi, kono ɗi jaabotaako ɓe. Ɓe yi'a lepte ɗen, (ɓe yeloo) sinno hara ɓe feewuno
Verse 65
Ñalnde O noddoyta ɓe, o wi'a: "Ko honɗum jaabinoɗon Nulaaɓe ɓen
Verse 66
Lamitorɗi ɗin wumiɗana ɓe nden ñalnde, ɓe lamndondirtaa
Verse 67
Si ko tuubuɗo, o gomɗini, o golli moƴƴuɗi, hino hasii ka o jeyee e malaaɓe ɓen
Verse 68
Joomi maa no taga ko O muuyi, O suɓoo; suɓagol alanaa ɓe. Senaade woodanii Alla! O toowii e kon ko ɓe sirkata
Verse 69
Joomi maa no anndi ko ɓerɗe maɓɓe ɗen suuɗata, e kon ko ɓe feññinta
Verse 70
Ko Kanko Alla woni, Mo reweteeɗo alaa, si wanaa Kanko. Ko Kanko yettoore woodani aduna e laakara. Hino woodani Mo ñaawoore nden. Ko ka Makko rutteteɗon
Verse 71
Maaku: "Yeetee lam, Si Alla waɗiranii on jemma on, duumiiɗo haa Ñalnde Darngal, ko reweteeɗo hommbo, tanaa Alla, addanta on ndayngu? E on nanataa
Verse 72
Maaku: "Yeetee lam, Si Alla waɗiranii on ñalorma on, duumiiɗo haa Ñalnde Darngal, ko reweteeɗo hommbo, tanaa Alla, addanta on jemma, mo deeƴoton e mun? E on yi'ataa
Verse 73
Hino jeyaa e yurmeende Makko, O waɗiranii on jemma e ñalorma; fii no deeƴiron e (jemma) on, e no ɗaɓɓiron ( e ñalorma on), ɓural Makko, e no belajo'o yettiron [Mo]
Verse 74
Ñalnde O noddoyta ɓe, O wi'a: "Ko honto kadidaaɗi(renndidiiɗi) am, ɗin ɗin aaƴoraynoɗon woni
Verse 75
Men ɗoofi e kala mofte, seedotooɗo, Men wi'a: "Addee hujjaajji mon ɗin". Ɓe anndi wonnde goonga kan, ko Alla woodani; ko ɓe fefindotonoo kon majjitora ɓe
Verse 76
Pellet,Qaaruuna ko e yimɓe Muusaa ɓen jeyanoo,kono o bewi e maɓɓe.Men okki mo ngaluuji taway-ɗi soktirɗe mun,no teddana jamaa doolnuɗo.Nde yimɓe makko ɓen,wi'anno mo:Wata a weltor townitaare.Pellet Alla yiɗaa weltortooɓe toownitaare
Verse 77
Ɗaɓɓir ko Alla okku-maa kon, galle laakare ɗen. Wata a yejjitu geɓal maa ngal aduna. Moƴƴir no Alla moƴƴorii non e maaɗa. Wata a ɗaɓɓu bonnugol ka leydi. Anndu pellet, Alla yiɗaa bonnooɓe ɓen
Verse 78
O wi'i: "Ko mi okkiraa ɗum, ko e hoore ganndal ngal mi jogii". E o anndaa wonnde gomɗii Alla halkiino gire, adiiɓe mo, ɓurɓe doole, ɓuri mo ɗuuɗude jawle? Ɓe lamndoytaake fii junuubi maɓɓe, kamɓe bomɓe ɓen
Verse 79
O yaltitiri e yimɓe makko ɓen, cuɗaari makko ndin. Yiɗuɓe nguurndam aduna ɓen wi'i: "Hara nun men heɓayno sugu koo ko Qaaruuna okkaa. Kanko on, pellet, ko o jom-geɓal mawnungal
Verse 80
Okkaaɓe ganndal ɓen kan wi'i: "Ee bone mon! Ko mbarjaari Alla ndin ɓuri moƴƴannde on gomɗinɗo o golli ko moƴƴi". Kono hawrataa e ɗum, si wanaa muññiiɓe ɓen
Verse 81
Men mutindini mo e galle makko ɗen, ka leydi. Fedde woo alanaa mo, ko faaboo mo gaanin Alla, o wonaano faabotooɗo hoore-mun
Verse 82
Ɓen yelinooɓe nokku makko on hanki mun, ɓe waɗti wiide: "Ee bone! Alla no wertana arsike on, Mo O muuyani e jeyaaɓe Makko ɓen, O ɓiɗtinana [Mo O muuyani]. Si wanaa Alla moƴƴinoo e amen, O mutinayno men. Ee bone! Jaka O malnataa yedduɓe ɓen
Verse 83
Ɗen galle laakara, Men waɗanii ɗe ɓen ɓe yiɗaa townitaare ka leydi, wanaa kadi bonnugol. Battane moƴƴe ɗen, ko fii gomɗuɓe ɓen
Verse 84
Kala arduɗo e moƴƴere, hino woodani mo ko ɓuri nde moƴƴude; kala kadi arduɗo e bonannde, (yo o anndu) huuwuɓe bonɗi ɗin yoɓetaake, si wanaa ko ɓe huuwaynoo kon
Verse 85
Pellet, jippinɗo Alqur'aana on e maaɗa, ko ruttoo-wo ma ka woowaandi maa. Maaku: "Ko Joomi am ɓuri anndude arduɗo e peewal, e wonɗo e majjere ɓanngunde
Verse 86
A wonaano tamƴininooɗo jippineede Deftere nden e maaɗa. Si wanaa tun, ko yurmeende immorde ka Joomi maa. Wata wonu muk, walloowo heeferɓe ɓen
Verse 87
wata ɓe falo ma kadi e Aayeeje Alla ɗen, ɓaawo ɗe jippineede e maaɗa. Noddu (yimɓe ɓen) faade e Joomi maa, wata a wonu muk, jeyaaɗo e sirkooɓe ɓen
Verse 88
Wata a rewudu e Alla, reweteeɗo goo. Reweteeɗo goo alaa, si wanaa Kanko. Huunde fow re'ay, si wanaa Jaati Maako Kin. Ko Kanko woodani ñaawugol; ko ka Makko kadi rutteteɗon. @Corrected