Back to Languages

    Fulah - Chapter 28

    Translation by Rowad Translation Center And Islamhouse

    Verse 1

    Taa, Siin, Miim

    Verse 2

    Ɗee ko Aayeeje Deftere ɓanngunde nden

    Verse 3

    Meɗen janngira e maaɗa hoore goonga, kumpital Muusaa e Fir'awna, wonannde yimɓe gomɗinooɓe ɓen

    Verse 4

    Pellet, Fir'awna townitino ka leydi; o waɗi yimɓe mayri ndin pecce-pecce: himo lo'ina fedde goo e maɓɓe, o hirsa ɓiɗɓe maɓɓe worɓe ɓen o acca rewɓe maɓɓe ɓen. Pellet, ko e bonnooɓe ɓen o jeyanoo

    Verse 5

    Meɗen faandinoo moƴƴagol e lo'inanooɓe ɓen ka leydi; Men waɗa ɓe koohooɓe, Men waɗa ɓe kadi ronooɓe ɓen

    Verse 6

    Men huɓindina ɓe e leydi ndin, Men holla Fir'awna e Haamaana e koneeli maɓɓe ɗin, kon ko ɓe hulaynoo

    Verse 7

    Men wahayini e yumma Muusaa, wonnde: "Muynin mo". Si a hulanoyii mo, ko yo a bugoyo mo ka maayo. Wata a hulu, wata a suno; pellet, Men ruttay mo ka maaɗa, Men waɗoya mo gooto e Nulaaɓe ɓen

    Verse 8

    Yimɓe Fir'awna ɓen hocci mo, fii yo laatano ɓe gaño e suno. Pellet, Fir'awna e Haamaana e koneeli maɓɓe ɗin, ɓe laatino woopuɓe

    Verse 9

    Debbo Fir'awna on wi'i: "(Kun entum ko) ɓuuɓeendi gite am e an kadi! Wata on waru mo, hino gasa ka o nafata en, maa jogitoren mo ɓiɗɗo". Hari ɓe so'aani

    Verse 10

    Ɓernde yumma Muusaa nden wonti yeewunde. Haa o eɓɓi feññinde fii makko, si wanaano Men tabintinnde ɓernde makko nden, fii yo o laato e gomɗinɓe ɓen

    Verse 11

    [Yumma Muusaa] wi'ani banndiraawo makko on: "Jokkitu mo"; o haynii mo ka deestii, hari ɓe so'aa-anndude

    Verse 12

    Men harminani mo ko adii, (enɗi) muynirɗi ɗin, (banndiraawo makko on) wi'i: "On accay mi tinndinay on fii yimɓe suudu, ɓe ne'ana on mo, hara kadi ko laaɓanay ɓe mo

    Verse 13

    Men rutti mo ka yumma makko, fii yo ɓernde makko ɓuuɓu, hara o sunaaki, e fii yo o anndu pellet, fodoore Alla nden, ko goonga. Kono ɓurɓe ɗuuɗude e maɓɓe anndaa

    Verse 14

    Nde o yottinoo sagatalaaku makko ngun, o fotondi- ri, Men okki mo faamu e ganndal. Ko wano non Men yoɓirta moƴƴinooɓe ɓen

    Verse 15

    O naatiri e saare nden, fewndo welsindaare yimɓe mayre; o tawi worɓe ɗiɗo no haɓa ton: goɗɗo on ko jeyaaɗo e leñol makko, oya on ko jeyaaɗo e ayɓe makko ɓen. Jeyaaɗo e leñol makko ngol ɗaɓɓiri faabo e hoore jeyaaɗo e gaño makko on. Muusaa uttii mo, nde gayni fii makko. [Muusaa] maaki: "Ɗum ɗoo, ko jeyaaɗum e kuuɗe seytaane. Pellet, ko o gaño, majjinoowo ɓannguɗo

    Verse 16

    O maaki: "Joomi am, mi tooñii hoore-am; haforanam." O haforani mo. Pellet, ko Kanko woni Haforoowo, Hinnotooɗo On

    Verse 17

    O maaki: "Joomi am, sabu ko neeminɗaa kon e am, mi wontataa ballo bomɓe ɓen

    Verse 18

    O wonti hulɗo ka saare, himo habbii [nanngeede]. Tawi faabinornooɗo mo on hanki, hino faabinora mo [hannde kadi]. Muusaa maakani mo: "Pellet, ko a bewɗo ɓannguɗo

    Verse 19

    Nde Muusaa faandinoo nanngugol tawɗo on ko gaño maɓɓe kamɓe ɗiɗo, o wi'i: "Ko an yo Muusaa, a faala warugol lam, wano ittirnoɗaa wonkii non hanki? A faandaaki, si wanaa wonugol dunndarankeejo ka leydi, a faandaaki jeyeede e moƴƴinooɓe ɓen

    Verse 20

    Gorko iwri ka ɓuri woɗɗude e saare nden, himo yaccoo, o wi'i: "Ko an yo Muusaa, mbatu ngun no fewjana fii warugol maa. Yaltu (e leydi ndin). Ko mi jeyaaɗo e laaɓanooɓe ma

    Verse 21

    O yalti ton, ko o huluɗo, himo tijjii [nanngeede]. O maaki: "Joomi am, danɗndam e yimɓe tooñooɓe ɓen

    Verse 22

    Nde o fewtunoo hella Madyana, o maaki: "Hino hasii ka Joomi am fewnirta lam, e laawol focciingol ngol

    Verse 23

    Nde o hewtunoo ka ɓunndu Madyana, o tawi ɗon dental yimɓe, hiɓe yarna [daabeeji maɓɓe], o tawi gaanin maɓɓe, rewɓe ɗiɗo, no sogga [dammi maɓɓe], o maaki: "Ko honɗum habbi-ɗon?" Ɓe wi'i: "Men yarnataa haa aynooɓe ɓen deestoo, baaba amen, ko mawɗo nayeejo

    Verse 24

    O yarnani ɓe [dammi ɗin], refti o huccitiri ka ɗowdi, o maaki: "Joomi am, min ko jippinɗaa e am woo e moƴƴere, ko mi hatonjiɗo

    Verse 25

    Gooto e [jiwɓe] ɓen ari e makko, himo yahra hersa, o wi'i: "Baaba am no nodde, fii yo o yoɓe njoɓdi kon ko yarnan-ɗaa men". Tuma o hewtunoo ka [mawɗo] on, o sifanii mo fii [makko], o maaki: "Wata a hulu, a daɗii yimɓe tooñooɓe ɓen

    Verse 26

    Gooto e [jiwɓe] ɓen wi'i: "Ƴettu mo golle, yo baaba. Pellet, ko ɓuri moƴƴude e mo ƴettataa golle, ko doolnuɗo hoolniiɗo

    Verse 27

    [Mawɗo] on maaki: "Miɗo yiɗi resingol ma gooto e jiwɓe am ɓen ɗoo ɗiɗo, e hoore yo a golla-nam duuɓi jeetati. Si a timminii sappo, haray ko e sago maa; mi faalaaka saɗtinannde ma. A taway lam, si Alla jaɓii, ko e moƴƴinooɓe ɓen mi jeyaa

    Verse 28

    [Muusaa] maaki: "Ɗum wonii hakkunde am e mon. Happu woo e majji ɗiɗi, ɗi mi hunni, haray ɓiɗteede alanaa e lam. En waɗii Alla fawtiiɗo e ko wowluɗen kon

    Verse 29

    Nde Muusaa timminnoo happu ngun, o yahdi e ɓeydnuure makko, o haynii yiite ka senngo (fello) Tuuri, o maaki ɓeunguure makko nden: "Wonee ɗoo, min mi haynike yiite. Belajo'o mi addana on e magge kumpital maa te'annde(docotal) yiite ngen, belajo'o iwloron

    Verse 30

    Nde o hewtunoo nge, o noddiraa ka fonngo ñaamo aynde, ka tummbere barkinaande, ka (takko) lekki, wonnde: "Ko an yo Muusaa! Ko Min woni Alla, Jeyɗo winndere nden

    Verse 31

    Kadi: "Bugo tuggordu maa ndun"; nde o tinunoo hindu dillira wa mboddi,o huccitiri dogudu, o yeƴƴitaaki. [O noddaa]: "Ko an yo Muusaa! Artu, wata a hulu; ko a jeyaaɗo e hooliiɓe ɓen

    Verse 32

    Naadu juungo maa ngon ka jayba maa, ngo yaltay ranewo, ko aldaa e ñawu. Bakaa e maaɗa, juuɗe maa ɗen, fii kulol ngol. Ɗin ko hujjaaji ɗiɗi, immorde ka Joomi maa, haa e Fir'awna e dental mun, pellet, ɓen laatike yimɓe faasiqiiɓe

    Verse 33

    O maaki: "Joomi am, mi ittiino wonkii e maɓɓe, miɗo huli nde ɓe warata lam

    Verse 34

    Ko musiɗɗo am on Haaruuna, ɓuri lam laaɓude ɗemngal. Immindin-mo e am, ko wallitoo lam, goonginan-mi; miɗo huli nde ɓe fennata lam

    Verse 35

    [Alla] daali: "Men semmbiniray tere maa ɗen, musiɗɗo maa on, Men waɗana on hujja (e cemmbe); ɓe hewtirtaa on ɗiɗo, sabu Aayeeje Amen ɗe [Men nuli e] mo'on, e ɓen jokkuɓe on fooluɓe

    Verse 36

    Nde Muusaa ardunoo e maɓɓe Aayeeje Amen ɗen ɓannguɗe, ɓe wi'i: "Ɗum wonaali, si wanaa mbilewu fefindaangu. Men naniraali ɗum baabiraaɓe amen adinooɓe ɓen

    Verse 37

    Muusaa maaki: "Ko Joomi am ɓuri anndude on arduɗo e peewal, immorde ka Makko, e on mo battane moƴƴe woodani ka laakara. Pellet, O malnataa tooñooɓe ɓen

    Verse 38

    Fir'awna wi'i: "Ko onon dental, mi anndanaa on reweteeɗo, si wanaa min. Ko an yo Haamaana, huɓɓinanam [yiite] e loopal ngal, mahiranaa lam huɓeere toowunde, no gasa ka mi ƴellitoo e Reweteeɗo Muusaa On; tawde miɗo sikki mo e fenooɓe ɓen

    Verse 39

    O townitii ka leydi, kanko e koneeli makko ɗin, ko aldaa e goonga. Ɓe sikki wonde ɓe ruttitetaako ka Amen

    Verse 40

    Men nanngi mo, kanko e koneeli makko ɗin, Men bugii ɓe ka maayo. Tasko, ko honno battane tooñuɓe ɓen wa'unoo

    Verse 41

    Men waɗi ɓe ardiiɓe, noddoo ɓe e Yiite. Ñalnde Darngal, ɓe walletaake

    Verse 42

    Men jokkintiniri ɓe ka aduna ɗoo, kuddi. Ñalnde Darngal, ko ɓe jeyaaɓe e woɗɗintinoyteeɓe [e yurmeende Alla]

    Verse 43

    Gomɗii Men okkii Muusaa Deftere nden, ɓaawo nde Men halkunoo gire arane ɗen, ko nde ndayginorde yimɓe ɓen, e peewal e yurmeende. Belajo'o, ɓe waajitoray

    Verse 44

    A tawanooka ka senngo hiirnaange, fewndo Men wahyinnoo e Muusaa yamiroore nden, a jeyanooka kadi e seediiɓe ɓen

    Verse 45

    Kono Menen woni taguɓe gire, duuɓi maɓɓe juuti. A hoɗaano kadi e yimɓe Madyana ɓen, hiɗa janngana ɓe Aayeeje Amen; ko Menen woni nulɓe

    Verse 46

    A tawanooka ka senngo Fello Tuuri, fewndo Men noddunoo; ko yurmeende immorde ka Joomi maa [woni ko Men nulir-maa], fii no jertiniraa yimɓe, ɓe reentinoowo araali e maɓɓe, ado maaɗa, belajo'o, ɓe waajitoto

    Verse 47

    Si wanaano fii yo lepte yanir e maɓɓe, sabu ko juuɗe maɓɓe ardini, ɓe wi'ayno: "Joomi amen, ko haɗno imminaa Nulaaɗo e amen? Men jokka nun Aayeeje Maa ɗen, men jeyee e gomɗimɓe ɓen

    Verse 48

    Nde o addirannooɓe goonga kan, immorde ka Amen, ɓe wi'i: "Ko haɗno o okkee yeru ko Muusaa okkanoo kon?" Kere ɓe yeddaano ko Muusaa okkanoo kon ko adii? Ɓe wi'i: "Ko mbileeji ɗiɗi, ɗi no wallindira!" Ɓe wi'i kadi: "Ko men yedduɓe fow e mun

    Verse 49

    Maaku: "Addee Deftere immorde ka Alla, hara hinde ɓuri ɗee ɗiɗi feewude, mi jokkaynde, si on laatike goongunɓe

    Verse 50

    Si ɓe jaabaaki ma, anndu ko mbeleeɗe maɓɓe ɓe jokkata. Ko hommbo ɓuri majjude ɓuri on jokkirɗo mbeleeɗe mun, ko aldaa e peewal immorde ka Alla? Pellet, Alla fewnataa yimɓe tooñooɓe ɓen

    Verse 51

    Gomɗii Men hewtinii ɓe Konngol ngol, belajo'o, ɓe waajitora

    Verse 52

    Ɓen ɓe Men rokki Deftere [Tawreeta] nden, ko adii [Alqur'aana] ndee, ko ɓe gomɗimɓe nde

    Verse 53

    Si nde janngaama e dow maɓɓe, ɓe wi'a: "Men gomɗinii nde. Ko nde goonga immorde ka Joomi amen. Pellet men woniino jebbiliiɓe, ado mayre

    Verse 54

    Ɓen ɗon, ɓe jonniroyte njoɓdi maɓɓe ndin, laabi ɗiɗi, sabu ko ɓe muñinoo kon, hiɓe duñiraynoo moƴƴere nden, bone on, e huunde nde Men arsiki ɓe nden, hiɓe nafqa

    Verse 55

    Si ɓe nanii meerente, ɓe ɗuurnoo e ɗum, ɓe wi'a: "Ko menen golle amen woodani, ko onon kadi golle mon woodani. Kisal wonii e mo'on. Men ɗaɓɓataa wonndugol e majjuɓe ɓen

    Verse 56

    Pellet, an (Nulaaɗo), a fewnataa mo yiɗuɗaa; kono Alla no fewna on Mo O muuyi. Ko Kanko ɓuri anndude feewuɓe ɓen

    Verse 57

    Ɓe wi'i: "Si men jokkidii peewal ngal e maa, men biftete ka leydi amen". E Men hoɗiniraali ɓe e nokku horminaaɗo, hoolniiɗo, mo dimɗe noone kaka addetee e mun, arsike immorde ka Amen? Si ko woni, ko ɓuri ɗuuɗude e maɓɓe, ɓe anndaa

    Verse 58

    Ɗuuɗii ko Men hakli, e yimɓe ca'e, bewrunooɓe nguuree mun, e hino non galleeji maɓɓe ɗin, hoɗiraaka ɓaawo maɓɓe, si wanaa seeɗa. Men laatii wonnde ronooɓe ɓen

    Verse 59

    Joomi maa siforaali wonde halkoowo yimɓe ca'e, haa O immina e lenyol maɓɓeɗen, Nulaaɗo, ko janngana ɓe Aayeeje Amen ɗen. Men siforaali kadi halkugol yimɓe ca'e, si wanaa hara yimɓe majje ko tooñuɓe

    Verse 60

    Kala ko okkaɗon e huunde, ko dakamme nguurndam aduna e cuɗaari mun; ko ko woni ka Alla kon, ɓuri moƴƴude, woni kadi ko luttata. E on haqqiltaa

    Verse 61

    E ko on mo Men fodi fodaari moƴƴuri, ndi o hawrata e mu'un, wa'ata wa on mo Men dakmitiri dakamme nguurndam aduna, refti hara kanko on, Ñalnde Darngal, ko e tawneteeɓe (ka Yiite) ɓen o jeyaa

    Verse 62

    Ñalnde O noddoyta ɓe, O wi'a: "Ko honto kafidaaɗi am, ɗin ɗi aaƴoraynoɗon woni

    Verse 63

    Ɓen ɓe Konngol jojji e mu'un wi'a: "Joomi amen, ko ɓee woni ko men bewinnoo. Men bewinirno ɓe, wano men bewirnoo. Men daɗndinike e Maaɗa. Wanaa menen ɓe rewaynoo

    Verse 64

    [Ɓe] wi'anee: "Noddee non kafidaaɗi mon ɗin". Ɓe nodda ɗi, kono ɗi jaabotaako ɓe. Ɓe yi'a lepte ɗen, (ɓe yeloo) sinno hara ɓe feewuno

    Verse 65

    Ñalnde O noddoyta ɓe, o wi'a: "Ko honɗum jaabinoɗon Nulaaɓe ɓen

    Verse 66

    Lamitorɗi ɗin wumiɗana ɓe nden ñalnde, ɓe lamndondirtaa

    Verse 67

    Si ko tuubuɗo, o gomɗini, o golli moƴƴuɗi, hino hasii ka o jeyee e malaaɓe ɓen

    Verse 68

    Joomi maa no taga ko O muuyi, O suɓoo; suɓagol alanaa ɓe. Senaade woodanii Alla! O toowii e kon ko ɓe sirkata

    Verse 69

    Joomi maa no anndi ko ɓerɗe maɓɓe ɗen suuɗata, e kon ko ɓe feññinta

    Verse 70

    Ko Kanko Alla woni, Mo reweteeɗo alaa, si wanaa Kanko. Ko Kanko yettoore woodani aduna e laakara. Hino woodani Mo ñaawoore nden. Ko ka Makko rutteteɗon

    Verse 71

    Maaku: "Yeetee lam, Si Alla waɗiranii on jemma on, duumiiɗo haa Ñalnde Darngal, ko reweteeɗo hommbo, tanaa Alla, addanta on ndayngu? E on nanataa

    Verse 72

    Maaku: "Yeetee lam, Si Alla waɗiranii on ñalorma on, duumiiɗo haa Ñalnde Darngal, ko reweteeɗo hommbo, tanaa Alla, addanta on jemma, mo deeƴoton e mun? E on yi'ataa

    Verse 73

    Hino jeyaa e yurmeende Makko, O waɗiranii on jemma e ñalorma; fii no deeƴiron e (jemma) on, e no ɗaɓɓiron ( e ñalorma on), ɓural Makko, e no belajo'o yettiron [Mo]

    Verse 74

    Ñalnde O noddoyta ɓe, O wi'a: "Ko honto kadidaaɗi(renndidiiɗi) am, ɗin ɗin aaƴoraynoɗon woni

    Verse 75

    Men ɗoofi e kala mofte, seedotooɗo, Men wi'a: "Addee hujjaajji mon ɗin". Ɓe anndi wonnde goonga kan, ko Alla woodani; ko ɓe fefindotonoo kon majjitora ɓe

    Verse 76

    Pellet,Qaaruuna ko e yimɓe Muusaa ɓen jeyanoo,kono o bewi e maɓɓe.Men okki mo ngaluuji taway-ɗi soktirɗe mun,no teddana jamaa doolnuɗo.Nde yimɓe makko ɓen,wi'anno mo:Wata a weltor townitaare.Pellet Alla yiɗaa weltortooɓe toownitaare

    Verse 77

    Ɗaɓɓir ko Alla okku-maa kon, galle laakare ɗen. Wata a yejjitu geɓal maa ngal aduna. Moƴƴir no Alla moƴƴorii non e maaɗa. Wata a ɗaɓɓu bonnugol ka leydi. Anndu pellet, Alla yiɗaa bonnooɓe ɓen

    Verse 78

    O wi'i: "Ko mi okkiraa ɗum, ko e hoore ganndal ngal mi jogii". E o anndaa wonnde gomɗii Alla halkiino gire, adiiɓe mo, ɓurɓe doole, ɓuri mo ɗuuɗude jawle? Ɓe lamndoytaake fii junuubi maɓɓe, kamɓe bomɓe ɓen

    Verse 79

    O yaltitiri e yimɓe makko ɓen, cuɗaari makko ndin. Yiɗuɓe nguurndam aduna ɓen wi'i: "Hara nun men heɓayno sugu koo ko Qaaruuna okkaa. Kanko on, pellet, ko o jom-geɓal mawnungal

    Verse 80

    Okkaaɓe ganndal ɓen kan wi'i: "Ee bone mon! Ko mbarjaari Alla ndin ɓuri moƴƴannde on gomɗinɗo o golli ko moƴƴi". Kono hawrataa e ɗum, si wanaa muññiiɓe ɓen

    Verse 81

    Men mutindini mo e galle makko ɗen, ka leydi. Fedde woo alanaa mo, ko faaboo mo gaanin Alla, o wonaano faabotooɗo hoore-mun

    Verse 82

    Ɓen yelinooɓe nokku makko on hanki mun, ɓe waɗti wiide: "Ee bone! Alla no wertana arsike on, Mo O muuyani e jeyaaɓe Makko ɓen, O ɓiɗtinana [Mo O muuyani]. Si wanaa Alla moƴƴinoo e amen, O mutinayno men. Ee bone! Jaka O malnataa yedduɓe ɓen

    Verse 83

    Ɗen galle laakara, Men waɗanii ɗe ɓen ɓe yiɗaa townitaare ka leydi, wanaa kadi bonnugol. Battane moƴƴe ɗen, ko fii gomɗuɓe ɓen

    Verse 84

    Kala arduɗo e moƴƴere, hino woodani mo ko ɓuri nde moƴƴude; kala kadi arduɗo e bonannde, (yo o anndu) huuwuɓe bonɗi ɗin yoɓetaake, si wanaa ko ɓe huuwaynoo kon

    Verse 85

    Pellet, jippinɗo Alqur'aana on e maaɗa, ko ruttoo-wo ma ka woowaandi maa. Maaku: "Ko Joomi am ɓuri anndude arduɗo e peewal, e wonɗo e majjere ɓanngunde

    Verse 86

    A wonaano tamƴininooɗo jippineede Deftere nden e maaɗa. Si wanaa tun, ko yurmeende immorde ka Joomi maa. Wata wonu muk, walloowo heeferɓe ɓen

    Verse 87

    wata ɓe falo ma kadi e Aayeeje Alla ɗen, ɓaawo ɗe jippineede e maaɗa. Noddu (yimɓe ɓen) faade e Joomi maa, wata a wonu muk, jeyaaɗo e sirkooɓe ɓen

    Verse 88

    Wata a rewudu e Alla, reweteeɗo goo. Reweteeɗo goo alaa, si wanaa Kanko. Huunde fow re'ay, si wanaa Jaati Maako Kin. Ko Kanko woodani ñaawugol; ko ka Makko kadi rutteteɗon. @Corrected